Iako kamere snimaju svako, pa i njegovo suđenje, iz Suda BiH su za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekli da nemaju Mitrašinovićevu fotografiju
Miodrag Mitrašinović je pobjegao iz bolnice u Foči prije tri mjeseca, nakon što je osuđen na 13 godina zatvora zbog ratnog zločina. Presudu je dočekao u ovoj zdravstvenoj ustanovi na istoku Bosne i Hercegovine. Nakon toga, Sud Bosne i Hercegovine je naredio raspisivanje potjernice.
Iako kamere snimaju svako, pa i njegovo suđenje, iz Suda BiH su za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekli da nemaju Mitrašinovićevu fotografiju.
Slično su odgovorili i iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
“Nisam sigurna da SIPA raspolaže tim dokumentom”, rekla je Jelena Miovčić, glasnogovornica SIPA-e za RSE.
Na pitanje zašto ne objavljuju fotografije traženih osoba, SIPA je odgovorila da podatke mogu ustupati samo nadležnim institucijama.
Mitrašinović je među 247 osoba sa potjernica koje bh. pravosuđe tereti za teška krivična djela, poput ratnog zločina, ubistva ili otmice. Od toga su 102 potjernice objavljene bez fotografije ili sa fotografijom neiskoristivom za identifikaciju tražene osobe.
Iz entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova (MUP), MUP-a Kantona Sarajevo, te državne Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, nisu objasnili za RSE zašto veliki broj potjernica nema fotografiju.
Odgovornost, uglavnom, prebacuju na druge pravosudne institucije, ne navodeći koje.
BEZ FOTOGRAFIJA I OSUMNJIČENI ZA TERORIZAM I OPTUŽENIK ZA UTAJU POREZA
Adnan Hodžić je među 18 građana Bosne i Hercegovine, koje pravosuđe tereti za povezanost sa terorističkim organizacijama i za kojim je raspisana međunarodna potjernica bez fotografije.
Fotografije nema na potjernicama za ukupno šest bh. građana koji se terete za povezanost sa terorističkim organizacijama. Pored Hodžića, nedostaju i fotografije Aldina Alibašića, Edina Kahrimana, Edina Alijeva, Emira Ćelama i Aldina Mahmutovića.
Osim osumnjičenih za terorizam, ne postoje fotografije ni za pojedine osobe optužene za utaju poreza. Među njima je Stefan Karganović, za kojim traga Ministarstvo unutrašnjih poslova bh. entiteta Republika Srpska (RS).
Fotografije nemaju, iako je Karganoviću Vlada RS isplatila skoro dva miliona maraka (milion eura) za izradu pseudo-naučnog rada koji je korišten za kreiranje političkog narativa kojim se negira genocid u Srebrenici.
Osim nedostatka fotografija, MUP RS-a na potjernicama često nema ni osnovnih podataka o tome za koja krivična djela se tereti osoba za kojom pravosuđe traga.
MUP RS-a nije odgovorio na pitanja RSE zašto na 25 potjernica nedostaju fotografije, čak i u slučaju javnih ličnosti poput Karganovića.
KO JE NADLEŽAN ZA RASPISIVANJE OPTUŽNICE?
Raspisivanje potjernice je regulisano na identičan način u zakonima o krivičnom postupku na nivou države, dva entiteta i Distrikta Brčko.
Naredbu za raspisivanje potjernice izdaju nadležni sudovi ili upravnici zatvora iz kojih je osuđenik pobjegao. U nekim slučajevima tu naredbu može dati i državno Ministarstvo pravde, ukoliko se smatra da je tražena osoba u inostranstvu.
Naredba se zatim proslijeđuje nadležnoj policijskoj agenciji, koja raspisuje potjernicu. Spomenuti zakoni o krivičnom postupku ne preciziraju sadržaj potjernice, odnosno obavezu da sadrži fotografiju tražene osobe.
Pri državnoj Direkciji za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) djeluje Nacionalni centralni biro INTERPOL Sarajevo, koji raspisuje međunarodne potjernice.
Za Radio Slobodna Evropa iz DKPT-a kažu da to rade na temelju naredbi nadležnih institucija i podataka koje od njih dobiju.
“Nismo u mogućnosti komentirati da li, u kojim slučajevima ili zašto pravosudne institucije ne objavljuju fotografije osoba za kojima se raspisuje međunarodna potjernica”, kažu iz DKPT-a za RSE.
Istovremeno, u Sudu BiH navode da je ova pravosudna institucija nadležna samo da donese naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice, ali ne i za pribavljanje fotografija lica za kojima traga.
“Potrebnu dokumentaciju prikupljaju Tužilaštvo BiH i ostale nadležne institucije”, naveli su iz Suda BiH.
Iz Tužilaštva BiH kažu za RSE da će “pružiti pomoć svim institucijama i agencijama, kojima je potrebna fotografija kojom raspolaže ta institucija”, te da sve nadležne institucije imaju pristup fotografijama koje se nalaze u državnim bazama podataka.
KOLIKO NEDOSTATAK FOTOGRAFIJE OTEŽAVA POTRAGU ZA OSOBAMA?
“Ako imaju potjernicu, moraju imati i fotografiju. To je sigurno propust”, kaže za Radio Slobodna Evropa Nedžad Korajlić, bivši dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
On smatra da nema zakonskog razloga za neobjavljivanje fotografije, te da se objavom potjernice bez fotografije smanjuje mogućnost identifikacije i hapšenja tražene osobe.
“Sigurno ima prostora za unaprijediti taj dio. I lično smatram da bi to bilo potrebno unaprijediti i da bi to bilo vrlo korisno”, zaključuje Korajlić.
Sličan stav ima i Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu. Dodaje da bi objava fotografije značajno olakšala građanima da prepoznaju osobu za kojom pravosuđe traga.
“Jel’ to zbog brzine objave ili neažuriranosti ili aljkavosti, to bi trebalo pitati njih”, kaže on.
Stručnjak za sigurnost, Sandi Dizdarević, kaže za RSE da nema razloga da na objavljenoj potjernici nedostaje fotografija, naročito onih koji je policija kriminalistički obrađivala.
“Tada se radi takozvana obrada lica, uzimaju se otisci prstiju i fotografiše”, kaže on, i objašnjava da pravosuđe može koristiti i fotografije iz IDDEEA baze (Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH).
“Znači one bi se trebale ažurirati upravo iz tih razloga da bi policajci na terenu imali mogućnost lakšeg prepoznavanja. Pitanje je samo volje, odnosno da li neko želi ili ne želi.”
Fotografije svih bh. građana, koji su zatražili izdavanje ličnih dokumenata u posljednjih dvadesetak godina, pohranjene su u bazu podataka IDDEEA. Pristup ovoj bazi imaju sve pravosudne institucije u zemlji.
Uz to, veliki broj osoba sa potjernica, čije fotografije nedostaju, je ranije osuđivan i kriminalistički obrađivan.
TAJNE POTJERNICE
U nekim slučajevima, pravosuđe može odlučiti da potjernice drži u tajnosti.
“Većina potjernica je dostupna, ali neke imaju i određenu tajnost u nekim slučajevima, osobito za visokorizičnim osobama poput onih iz narko kriminala i ratnih zločina”, kaže Sandi Dizdarević.
Objašnjava da se to može raditi zbog potencijalne opasnosti po građane ili kako se tražene osobe na bi prerano upozorile da ih pravosuđe traži.
Iz policije entiteta Federacija BiH kažu za RSE da se u tim slučajevima potraga vrši kroz elektronski sistem, putem kojeg su uvezane sve policijske agencije u BiH.
Objašnjavaju da se fotografije objavljuju na potjernici ako to zahtjeva sud.
Prema podacima Misije OSCE-a u BiH (Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju) nedostupnost optuženika otežava skoro 40 posto suđenja za ratne zločine u Bosni i Hercegovini.