- Cijene goriva i đubriva zbog globalnih poremećaja mogle bi poskupjeti proljetnu sjetvu u BiH i do 40%, što prijeti smanjenjem prinosa i obima proizvodnje.
- Republika Srpska je planirala proljetnu sjetvu na 165.600 herktara i pripremila 180 miliona maraka podsticaja sa kriznim mjerama, dok je Federacija BiH pripremila 190 miliona za podsticaje, ali nema jedinstvene podatke o sjetvi niti posebne sanacione mjere.
- Poljoprivreda je u nadležnosti entiteta i kantona, a BiH nema tržišni informacioni sistem ni dovoljne robne rezerve.
Rast cijena goriva u Bosni i Hercegovini, zbog sukoba na Bliskom istoku, mogao bi poskupiti proljetnu sjetvu za više od 30 posto, procjene su domaćih poljoprivrednika.
Ova grana privrede nije u nadležnosti države, već njena dva entiteta, odnosno 10 kantona u Federaciji BiH. To znači da svaki od njih donosi posebne mjere u toj oblasti. – piše Radio Slobodna Evropa
Kako kaže poljoprivrednik Darko Ilić, iz sela 40 kilometara od Banjaluke, nije samo nafta poskupila. Cijene su porasle i za mineralna gnojiva, kaže Darko koji se bavi proizvodnjom krompira, luka, kupusa i žitarica.
“Ako samo uzmemo mineralna gnojiva i naftu, samo proljetna sjetva će biti skuplja 30–40 posto”, kaže on, dodajući kako je trenutna cijena dizela oko 1,8 evra, te da Vlada Republike Srpske regresira 80 feninga po litru.
Zbog toga će, dodaje, mnogi poljoprivrednici biti prisiljeni smanjiti upotrebu gnojiva i zaštitnih sredstava, što direktno ugrožava prinose.
On upozorava da će najpogođeniji biti povrtlari i ratari, naročito oni koji tek treba da obave proljetnu sjetvu, među njima i proizvođači kukuruza i pšenice, najzastupljenije ratarske kulture u BiH.
“Mali broj poljoprivrednika uspio je obezbijediti repromaterijal na vrijeme. U kombinaciji s poskupljenjem nafte, ovo će sigurno dovesti do smanjenog obima proizvodnje”, ističe on.
Bosna i Hercegovina ima preko 2,5 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta. Ipak, ne postoje jedinstveni podaci o tome koliko se površina zaista koristi u poljoprivredi. Takođe, nema ni jednistvenih podataka o planiranim površinama za sadnju i sjetvu, jer je poljoprivreda u nadležnosti entiteta.
Rat na Bliskom istoku ‘nije glavni razlog poskupljenja’
Bosna i Hercegovina najviše mineralnih đubriva uvozi iz Rusije, Srbije, Hrvatske i Mađarske.
Za samo dva mjeseca ove godine uvezeno je skoro 25 miliona kilograma mineralnih đubriva, što je šest miliona kilograma manje u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine.
Ukupno, u prošloj godini je uvezeno preko 147 miliona kilograma vrijednih skoro 119 miliona maraka (oko 61 milion evra).
Darko Ilić mišljenja je da ono što se dešava na Bliskom istoku, nije glavni razlog poskupljenja mineralnih đubriva.
“Ogromne količine gnojiva bile su u distribuciji i prije izbijanja sukoba, tako da možemo govoriti samo o mešetarenju trgovaca. Količine su iste, ali cijene više i do 40 posto”, kaže on.
Grujica Vico, profesor agroekonomije sa Poljoprivrednog fakulteta u Istočnom Sarajevu, objašnjava da Bliski istok ima ključnu ulogu u svjetskoj proizvodnji azotnih gnojiva.
“Proizvodnja mineralnih gnojiva troši ogromne količine prirodnog gasa. Kako gas poskupljuje, poskupljuju i gnojiva. Troškovi sjetve u Evropi rastu 30–40 posto. Troškovi proizvodnje pšenice po hektaru skočiće i do 200 eura”, dodaje.
Profesor Vico dodaje da situaciju dodatno komplikuju trgovci.
“Mnogi koriste svaku krizu da ostvare ekstra profit. To negativno pogađa i proizvođače i potrošače.”
Koliko će biti posijano ove godine?
Iz resornog ministarstva Republike Srpske planiraju da ukupna proizvodnja najvažnijih ratarskih i povrtarskih biljnih vrsta u proljećnoj sjetvi bude na 165.602 hektara, a očekivana vrijednost proizvodnje navedenih usjeva je oko 950 miliona maraka (487 miliona evra).
Podataka o planiranim zasijanim površinama u drugom bh. entitetu nema, jer ne postoji jedinstven, javno objavljen podatak o ukupnoj sjetvenoj površini za 2026. godinu.
Planovi se donose na nivou deset kantona, a do sada je jedino Tuzlanski kanton javno objavio plan prema kojem je predviđena sjetva na oko 36.300 hektara.
Koje mjere za pomoć poljoprivredi su pripremili entiteti?
Iz resornog ministarstva Republike Srpske kažu da je “trenutna situacija za zasnivanje proljećne sjetve, nepovoljnija u odnosu na prošlu proizvodnu godinu, jer je došlo do rasta cijena određenih inputa za poljoprivrednu proizvodnju”.
Ukupan iznos podsticaja i mjera za poljoprivredu u ovoj godini je 180 miliona maraka (92,3 miliona evra).
Od toga je oko 150 miliona maraka (76,9 miliona evra) za finansiranje tekuće proizvodnje i kapitalne investicije u poljoprivredi, dok je za sistemske i interventne mjere predviđeno oko 24 miliona maraka (12,3 miliona evra).
Obezbijeđen je regres za dizel gorivo, subvenciju za nabavku sjemena domaćih proizvođača, te dodatna sredstva za podršku sjetvi industrijskih kultura i zasnivanje organske proizvodnje.
Federalna Vlada i resorno ministarstvo Programom novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2026. godinu izdvojilo je 190 miliona maraka (97,4 miliona evra). Novac je predviđen za podsticaje i podršku poljoprivrednoj proizvodnji i kapitalna ulaganja.
Posebne mjere za saniranje trenutne situacije u poljoprivredi nisu javno objavljene.
BiH bez sistemskog rješenja za ovakve krize
Više na: Radio Slobodna Evropa