Statistički podaci od nadležnih institucija (FMUP, MUP RS, MUP Brčko Distrikta, MUP kantona, Agencija za bezbjednost saobraćaja RS) pokazuju da se na bosanskohercegovačkim putevima u protekloj 2018. godini dogodilo ukupno 36.672 saobraćajnih nesreća od kojih je zabilježeno 7.494 saobraćajnih nezgoda sa poginulim i povrijeđenim licima, te 29.178 saobraćajnih/prometnih nezgoda sa materijalnom štetom, saopćeno je iz BIHAMK-a.
Smanjen broj saobraćajnih nesreća
U saobraćajnim nezgodama u Bosni i Hercegovini život je izgubilo 277 osoba, dok je 10.403 osoba zadobilo teže ili lakše tjelesne povrede.
Tokom protekle godine zabilježeno je 956 saobraćajnih nezgoda manje u odnosu na 2017. godinu ili 2,54 posto, dok je broj nesreća sa povrijeđenim licima povećan za 5 posto, dok su saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom smanjen je za 4,3 posto.
Najviše saobraćajnih nesreća zabilježeno je u Kantonu Sarajevo (skoro 36 posto od ukupnog broja), za njim slijede Zeničko-dobojski, Tuzlanski.
Tuzlanski kanton ima najveće povećanje saobraćajnih nesreća, dok su ostali kantoni zabilježili pad u broju saobraćajnih nesreća
U protekloj godini na saobraćajnicama u BiH život je izgubilo 277 osoba što je u prosjeku jedna osoba dnevno, dok je 1.653 osobe imalo teže povrede, dok je 8.750 pretrpilo lakše tjelsne povrede.
Najveći uzrok nesreća – nepoštivanje pravila
Smanjenje ukupnog broja saobraćajnih nesreća nije dovelo do smanjenja broja teže povrijeđenih, koji se povećao za 2,8 posto i osoba sa lakšim tjelesim povredama za 1,5 posto.
Što se tiče broja poginulih, najviše osoba poginulo je na cestama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih 31, dok je na području Tuzlanskog kantona poginulo 28 ljudi. Jedini kanton u kojem nijedna osoba nije poginula u saobraćajnim nesrećama je BPK – Goražde.
Nepropisna brzina i neprilagođena brzina uvjetima na putu su jedan od najčešćih uzročnika saobraćajnih nesreća (oko 24,3 posto), potom slijedi vožnja pod uticajem alkohola.
Najveći broj saobraćajnih nesreća zabilježen je na ulicama u naseljima (37,44 posto), a zatim na magistralnim putevima (29,9 posto), a onda slijede lokalni (18,35 posto), pa potom regionalni putevi (9,88 posto).
Izvor: Radiosarajevo.ba
