Tipičan primjer erozije plaže kao posljedice ljudskih aktivnosti predstavlja plaža Mogren u Budvi. Taj problem ima posebnu težinu jer je plaža Mogren svrstana u grupu zaštićenih objekata prirode koji su stavljeni pod zaštitu. Problem erozije plaže Mogren je skoro isključivo posljedica ljudskih faktora. To je za “Vijesti” kazao poznati stručnjak za hidrologiju i obalne procese prof. dr Sava Petković s Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Petković navodi da će gradnja jednospratog ugostiteljskog objekta na drugoj mogrenskog plaži dodatno uticati na eroziju plaže, te da je pitanje vremena kada će plaža ispred samog objekta u potpunosti nestati.
Djelovi jedne od najljepših crnogorskih plaža, Mogrena II, nekada su bili povezani, a danas su razdvojeni na južni i sjeverni dio. Širina plaže je smanjena za trećinu, a na pojedinim mjestima i za polovinu.
Prema riječima Petkovića već duži niz godina se na nekim plažama u Crnoj Gori uočavaju značajni problemi erozije, koji se ogledaju u smanjenju njihove efektivne širine.
“Na nestabilost obala, odnosno eroziju obala i gubljenje korisne kopnene površine utiču prirodni i ljudski faktori. Prirodni faktori su prisutni već vjekovima unazad, pa se erozioni procesi ne mogu pripisati samo njima. Čini se da je u posljednjih nekoliko decenija erozija obala i plaža u svijetu, pa i u Crnoj Gori, uglavnom uslovljena ljudskim faktorima.
Plaža Mogren (Shutterstock)
Ključni ljudski faktori koji utiču na eroziju crnogorskih plaža su posljedice naglog turističkog razvoja, neadekvatnih zaštitnih radova na odbrani od erozije šireg obalnog područja, ili izgradnje objekata u moru i priobalju, koji su direktno izloženi udaru talasa”, navodi Petković.
Poljedice ljudske intervencije na obali
Upravo je budvanska plaža Mogren, kako navodi, primjer erozije nastale kao posljedica ljudskog faktora.
“U prošlosti je plaža Mogren bila stabilna i veoma prostrana. Očigledno je da je postojala ravnoteža između količina nanosa koje su pod dejstvom talasa odnošene u more i količina nanosa koje su iz bujičnog toka, koji se ulivao u more, stizale na plažu u Mogren. Kao posljedica izmještanja ušća bujičnog vodotoka, prilikom izgradnje magistralnog puta, u potpunosti je spriječeno unošenje pijeska na plažu Mogren. Pošto nema priliva pijeska na obalu, a eroziona moć talasa ostaje, erozija plaže je bila neminovna. Fotografija plaže Mogren iz 1935. godine jasno pokazuje da su u prošlosti južni i sjeverni dio plaže bili povezani, odnosno da se s jednog na drugi dio plaže prelazilo suvozemnim putem. Danas se bez ulaska u vodu ne može preći s jednog na drugi kraj plaže”, istakao je Petković.
N1
