U Njemačku je izvezeno 360 miliona KM vrijednosti proizvoda od drveta, uz pad izvoza od 10,5 posto
Postpandemijska kriza na globalnom planu (ratna žarišta, kriza energenata, nedostatak sirovina, inflacija) odrazila se na naša najvažnija izvozna tržišta, zemlje EU, sa neminovnom refleksijom i na vanjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o drvnom i sektoru namještaja, posebno je važna situacija na tržištu Njemačke, gdje je prisutna kriza konkurentnosti, problemi u građevinskom sektoru i smanjena stanogradnja, što je uticalo i na smanjenje našeg izvoza drvnog sektora, pokazuje analiza Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH).
Izvoz drvnog sektora BiH u svijet u 2023. godini zabilježio je vrijednost od 1,6 milijardi KM, što je za 12,3 posto manje nego u 2022. godini. Od toga, u Njemačku je izvezeno 360 miliona KM vrijednosti proizvoda od drveta, uz pad izvoza od 10,5 posto.
– Ipak, izvoz namještaja iz BiH u svijet prilično je očuvao trend i pad u ovom subsektoru znatno je niži od pada izvoza drvne industrije u cjelini (3,9 posto manji izvoz u 2023. nego u 2022. godine) – naveli su za Fenu iz VTK BiH.
Najznačajniji izvozni proizvodi drvne industrije su oni finalnog stepena prerade (namještaj, građevinska stolarija i montažne kuće) koji zajedno čine 53,7 posto izvoza u 2023. godini, što je vrlo povoljna struktura izvoza. Najviše su se izvozila sjedala sa drvenim okvirima, namještaj za spavaće sobe, te namještaj za trpezarije i dnevne sobe. Izvoz montažnih kuća je bio u vrijednosti od 36 miliona KM, što je za 1,5 posto više nego u 2022. godini.
Oko 86 posto ukupnog izvoza drvne industrije u prošloj godini realizovano je na top 15 izvoznih tržišta, među kojima su: Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Holandija i Francuska. Osim zemalja regije i Evropske unije, izvozilo se u Kinu, Tursku, Švicarsku kao i Veliku Britaniju.
Analiza VTK BiH pokazuje da drvni sektor BiH u prosjeku učestvuje u izvozu sa 9,5 posto, te ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji i izvozu. Takođe, drvna industrija BiH ima dugogodišnje iskustvo u izvozu proizvoda viših faza prerade u zemlje EU i druga tržišta. To potvrđuju dosadašnji izvozni rezultati, međunarodni certifikati koje kompanije posjeduju, dobijene prestižne nagrade za dizajn i kvalitet proizvoda na međunarodnim sajmovima. Drvna industrija BiH već je prepoznatljiva po izvozu gotovih proizvoda, uglavnom masivnog namještaja na bazi domaće bukve, što je čini konkurentnom i manje zavisnom o uvozu.
U BiH se u proteklom vremenu u drvoprerađivačkoj industriji razvio značajan broj proizvođača finalnih proizvoda koji imaju dovoljno kapaciteta da u potpunosti iskoriste postojanje domaćih sirovina. U prethodnom periodu činjenica je da je nivo potražnje krajnjih proizvođača za sirovinom znatno veći nego što je trenutna raspoloživost sirovina na domaćem tržištu.
– Uzimajući u obzir, ne samo direktne, već i indirektne efekte zadržavanja sirovine za domaće drvoprerađivače, smatramo da je opravdano uvođenje mjera zabrane za izvoz sirovine (oblovine) jer su efekti višestruko pozitivni i značajni iz nekoliko razloga: zadržavanje sirovine za drvoprerađivače, te u ovim izazovnim vremenima održavanja konkurentske pozicije izvoza finalnih proizvoda od drveta, a prvenstveno u segmentu izvoza namještaja na svjetskoj globalnoj sceni. U tom smislu smatramo da u budućnosti mjera zabrane izvoza sirovine (oblovine) ima ekonomsku opravdanost s ciljem obezbjeđivanja uslova za zaokruženi proizvodni proces u drvoprerađivačkoj industriji i očuvanja konkurentnosti drvne industrije u segmentu polufinalnih i finalnih proizvoda od drveta – dodaju iz VTK BiH.
Zbog značajnog porasta cijena sirovina i repromaterijala, kompanije će i u narednom periodu morati usklađivati prodajne cijene gotovih proizvoda vodeći pri tome računa da budu konkurentne.
– Usljed poremećaja njemačkog tržišta kao glavnog izvoznog tržišta za bh. kompanije i usljed sve većeg pada narudžbi treba razmišljati o osvajanju novih tržišta kako u EU, tako i u drugim zemljama koje nisu članice EU – navode iz VTK BiH.
avaz
