U sklopu 506. Dana Ajvatovice u Domu Hasana Kjafije Pruščaka u Pruscu je otvorena Izložba rukopisa Hasana Kjafije Pruščaka u organizaciji Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka Sarajevo.
O izložbi su govorili direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, dr. Dževada Šuško i autor izložbe, direktor Gazi Hurev – begove biblioteke, mr. Osman Lavić.
“Tokom rada na knjizi o Hasanu Kafiji Pruščaku otkrili smo i dokumentovali čak 184 rukopisa djela Hasana Kafije. Želja nam je bila da barem dio tog rukopisnog blaga predstavimo javnosti, pa smo u Gazi Hurev- begovoj biblioteci upriličili izložbu rukopisa i djela H.K. Pruščaka, autora mr. Osmana Lavića, direktora Gazi Husrev – begove biblioteke. Kako je Hasan Kafija Pruščak živio i djelovao u Pruscu, u kojem je sagradio džamiju, medresu, mekteb, han i vodovod, odlučili smo da ovu izložbu poklonimo Pruscu i njegovim mještanima. Molim dragog Boga da ova izložba bude inspiracija budućim generacijama, budućim naučnicima iz prusca, pa i nekom novom Pruščaku.” – naglasila je direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, dr. Dževada Šuško.
“Zadovoljstvo mi je što sam po prvi put imao priliku da budem dio ove veličanstvene manifestacije “Dani Ajvatovice”. Čestitam vam svima na pregnućima i aktivnostima, a mi koji se bavimo tim dijelom kulture i pisane riječi vrlo dobro znamo šta znači organizirati samo jedan kulturni događaj, a ne njih 80 iz godine u godinu i držati pažnju slušalaca i posjetilaca.Tokom osmanske uprave u BiH Bošnjaci su se istakli u mnogim naučnim disciplinama. Kao što znate pisali su rasprave i komentare iz islamskog vjerovanja, prava, tumačenje Kur’ ana i poslanikove tradicije, filozofije, logike, misticizma i mnogim drugih znanosti. Hasan Kafija Pruščak zasigurno se nalazi u samom vrhu piramide od oko 400, dosada identifikovanih pisaca i pjesnika ovog perioda među Bošnjacima. Ovom izložbom pokušali smo predstaviti dio njegovog intelektulanog stvaralaštva, doprinosa nauci, kulturi i društvu. Kajfija je bio izvrstan analitičar u prilika u osmanskom društvu krajem 16. i početkom 17. stoljeća. Prvi je intelektualac koji je uočio simptome krize koja je zahvatala osmansko carstvo i bez ustezanja u svojim djelima hrabro ukazivao na njih, a svojom intelektualnom angažiranošću nudi moguća rješenja.” – istakao je Osman Lavić, autor izložbe
“ Od 2013. kada je reaktiviran rad Instituta do danas u potpunosti smo se posvetili našoj misiji da izgradimo ovu značajnu instituciju Islamske zajednice. Organizovali smo nekoliko naučno – istraživačkih projekata, izložbi, međunarodnih I naučnih konferencija, publikacija I to većinom u saradnji sa srodnim ustanovama Islamske zajednice i van nje. Jedna od naučnih oblasti Instituta jeste izučavanje i predstavljanje doprinosa Bošnjaka islamskim naukama i drugim naukama. U novembru 2014. obilježili smo 100 godina od ustoličenja reisu-l-uleme Mehmeda Džamaludina Čaućevića , prošle godine navršilo se 400 godina od smrti Hasana Kafije Pruščaka, istaknutog islamskog učenjaka u BiH s kraja 16. i početka 17. stoljeća. Tim povodom Institut je u saradnji s Upravom za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ u BiH organizovao manifestaciju 400. godina djela Hasana Kafije Pruščaka koja je obuhvatila nekoliko sadržaja. Objavili smo knjigu o Hasanu Kafiji koja će biti promovisana u sklopu “Dana Ajvatovice 2016” u Travniku. Organizovali smo naučni skup na kojem su učestvovali eminentni učenjaci koji se u svom naučno – istraživačkom radu bave likom i djelom Kafije. Napravili smo interaktivnu prezentaciju o životu i djelu Hasana Kafije koju smo objavili na internet i na taj način učinili dostupnom našim učenicima i studentima.” – istakla je direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, dr. Dževada Šuško.
