BiH je zemlja s najvećom stopom nepismenosti u regiji, a kako nam je rekla Aida Kršo, viša stručna saradnica Instituta za jezik u Sarajevu, podatak o broju nepismenih u BiH (2,8 posto) govori mnogo o odnosu građana prema jezičkoj kulturi. Pojasnila nam je i koliko su sveobuhvatno obrazovanje, jačanje kulture pismenosti i rad na sebi važni za smanjenje procenta nepismenosti.
Ne tako davno pismenost je podrazumijevala poznavanje svih znakova jednog pisma i njihovo korištenje, no danas se taj kriterij povećao i svaka osoba koja ne može s razumijevanjem pročitati i napisati kratku i jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom životu smatra se nepismenom.
“Pismenost u savremenom životu podrazumijeva mnogo više od one elementarne pismenosti da nešto napišete i pročitate. Ona podrazumijeva više nivoa – pravopisnu, gramatičku i stilsku pismenost koja podrazumijeva veći nivo jezičke kulture. Brojka od 2,8 posto nepismenih u BiH je poražavajuća, jer oslikava općeniti odnos građana prema jezičkoj kulturi i prema kulturi uopće”, rekla je Kršo.
Kako je objasnila, pismenost podrazumijeva sveopći pristup njegovanju kulture u najširem smislu riječi. Jačanje jezičke kulture i širenje jezičke pismenosti je dugotrajan proces na kojem se treba raditi ako se žele postići kvalitetni rezultati.
Povodom Međunarodnog dana pismenosti Institut za jezik je u 10 srednjih škola organizovao predavanja s ciljem skretanja pažnje na važnost razvoja jezičke kulture i, kako je rekla naša sagovornica, to je tek jedan od načina da se smanji nepismenost.
“To bi trebalo postati konstantna aktivnost na svakom mjestu, posebno u školama, ali i medijski bi se trebalo insistirati na razvoju i promjeni svijesti o važnosti kulture življenja i kulture uopće. Onda ćemo moći očekivati dobre rezultate. Problem nepismenosti će se riješiti kroz edukativne programe, kvalitetne knjige i kulturan pristup životu u najširem smislu”, rekla je Kršo, dodavši da je uzaludno nekome govoriti da mora pravilno pisati, da mora čitati, ako i svaki drugi segment života ne ide u pravcu podizanja nivoa kulture i opismenjavanja.
Smatra kako na nepismenost uveliko utječe niska kultura čitanja u BiH, ali i sve drugo.
“Općenito treba mijenjati svijest da će nam biti bolje ako se budemo bavili kulturom, ako budemo razmišljali na način da samo ako radimo na sebi, u intelektualnom i svakom drugom smislu, možemo promijeniti i stvari oko sebe. U tom smislu možemo očekivati bolje rezultate i manji procent nepismenosti u BiH”, kazala je.
U vremenu kada je korištenje tehnologije primarno za svaki oblik komunikacije, poražavajući je i podatak da u BiH živi 38 posto informatički nepismenog stanovništva, što znači da više od jednog miliona bh. stanovništva ne zna koristiti internet, e-mail, izrađuje tabele ili obrađuje tekst na računaru. No bilo bi svakako zanimljivo i korisno ispitati koje osobe socijalne, regionalne i životne dobi pripadaju ovoj skupini i u skladu s tim odrediti mehanizme koji bi smanjili ovako visoku stopu informatičke nepismenosti.
Podsjećamo, Agencija za statistiku BiH je jučer objavila podatke prema Popisu iz 2013. godine prema kojima u BiH živi oko 2,8 posto ili skoro 90.000 nepismenih, što je čini zemljom s najvećim procentom nepismenog stanovništva u regionu.Izvor: Klix.ba
