I BiH je nekome Zapad, sve više stranaca u pekarama, dostavljaju hranu, čiste

I Bosna i Hercegovina je nekome Zapad bez obzira na to što smo druga najsiromašnija država u Europi. Nema ozbiljnijeg poslodavca u BiH koji ne vapi za kvalificiranim radnicima. To ne čudi s obzirom na alarmantan broj radnika koji odlaze iz zemlje. Zbog takve situacije domaći poslodavci odlučuju se radnu snagu potražiti u zemljama poput Turske, Bangladeša, Sirije…

Odobrene kvote

Dolazak radnika iz inostranstva označava početak nove realnosti u BiH. A kako ta realnost izgleda u brojkama za prošlu godinu? U BiH je u 2024. godini izdano 5798 važećih radnih dozvola stranim državljanima, što predstavlja 56 posto od ukupne kvote za zapošljavanje stranaca. Na razini BiH ukupno je izdana 4901 nova radna dozvola, produljene su 1984, a poništeno 1087 dozvola. U okviru kvote izdane su 3422 dozvole, od čega 2598 za novo zapošljavanje i 810 produženih. Popunjenost kvote iznosila je 56%, od čega je popunjenost kvote iznosila 72% za novo zapošljavanje te 33% za produljene radne dozvole. Na razini BiH najviše radnih dozvola izdano je u šest djelatnosti: građevinarstvo (1305), prerađivačka industrija (844, ostale uslužne djelatnosti (709), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (570), trgovina (568) te umjetnost, zabava, rekreacija (532). Najviše radnih dozvola izdano je državljanima Turske (785), Nepala (758), Srbije (693), Indije (660), Bangladeša (485) i Kine (336). U Federaciji BiH izdano je 3190 radnih dozvola, od kojih 2165 za novo zapošljavanje i 1008 produljenih dozvola. Popunjenost kvote u FBiH iznosi 42%, od čega je popunjenost kvote za novo zapošljavanje 60%, a 20% za produljene radne dozvole. U RS-u je izdano 2109 radnih dozvola, od kojih 1392 za novo zapošljavanje i 717 produljenih dozvola. Popunjenost kvote iznosi 98%, od čega je popunjenost kvote za novo zapošljavanje 97%, a 100% za produljene radne dozvole. U Distriktu Brčko BiH izdano je 499 radnih dozvola, od kojih 404 za novo zapošljavanje i 95 produljenih dozvola. Popunjenost kvote iznosi 64%, od čega je popunjenost kvote za novo zapošljavanje 78%, a 25% za produljene radne dozvole.

 

 

Poslodavci i radnici

Dolaze iz raznih dijelova svijeta i kod nas danas dostavljaju hranu, peru prozore, prave kifle. Strani radnici nekada su uglavnom bili angažirani na građevini, ali proširio se dijapazon poslova koje rade. Najveći broj stranih radnika, uglavnom iz Turske, bio je angažiran u građevinskom sektoru, ali pretpostavlja se da ih danas možda čak više ima u pekarskoj industriji. I to uglavnom radnika iz Nepala, Šri Lanke i s Filipina. Naši ljudi, zbog malih plaća i loših uvjeta rada, odlaze na sezonu ili se pokušavaju zaposliti u nekim europskim zemljama. – Zrelom politikom, koja se ovdje ne vodi, i odnosom poslodavaca u vrednovanju i nagrađivanju radnika mogli bismo imati radnike koji bi ostali i radili. Zbog promjena u visini najniže plaće nešto se malo pomaknulo i stanje popravilo. Ali, ako se to ne bude nastavilo, ako se ne bude stimuliralo radnike, ljudi će odlaziti. Onda nećemo moći živjeti bez uvoznih radnika – upozorava Goran Savanović iz Sindikata trgovine i turizma RS-a. Objašnjava kako ima prostora da se ovdje zaposle naši radnici, ali da su poslodavci našli računicu da im je isplativije zaposliti stranca. – Oni im osiguravaju smještaj, nađu im kuće, stanove. Oni malo troše, po cijeli dan su na poslu, rade dulje od 8 sati, a novac koji dobiju šalju kući. Ovdje imaju barem jedan obrok. Njima je život ovdje jeftin, ali je mukotrpan – objašnjava Savanović za Srpskainfo. Naši ljudi, gotovo pa tradicionalno, na sezonu odlaze u Crnu Goru i Hrvatsku. U Hrvatsku najčešće dolaze i radnici s Filipina, iz Indije, Nepala. – Filipinci su poznati kao vrijedni i dobri kuhari. Nisam upoznat da ih kod nas ima, ali mislim da će ih vjerojatno biti kako se stvari odvijaju – ističe Savanović i dodaje kako strane radnike u RS-u zapošljavaju manji gospodarski subjekti, a da veliki sustavi za sada zapošljavaju domaću radnu snagu. Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produljenje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 7229, od čega se na FBiH odnosi 4490, RS 2000, a Distrikt Brčko 739, rečeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Od ukupne godišnje kvote radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca, na FBiH se odnosi 2400 radnih dozvola, što je više za 5%, na RS 1500, što je 43% više, a na Distrikt Brčko 509, što je više za 96%. Iako je broj stranih radnika u BiH još uvijek simboličan, iz godine u godinu raste. Tako je ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produljenje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2023. iznosila 3995. Znakovito je to povećanje ukupne godišnje kvote radnih dozvola za čak 39% u odnosu na 2022., kada ih je odobreno 2540. Dakle, za ovu godinu odobreno je tri puta više radnih dozvola strancima nego 2022.

izvor: Večernji list BiH

Facebook
Twitter
X
WhatsApp
Telegram
Email
Print