Još nije poznata priroda koronavirusa
On je tom prilikom pojasnio kako veliki problem predstavlja činjenica da se još nije otkrilo porijeklo i priroda koronavirusa iako su se provodila brojna istraživanja otkako se on pojavio.
“Do danas još nije utvrđeno da li je koronavirus u najvećoj mjeri povezan s prehladom i ne može se tvrditi da će on nestati s pojavom toplih dana. Naprimjer, ovaj virus iz iste porodice se pojavio 2014. godine, kada su bile zaražene deve na Bliskom Istoku, a tamo je klima izrazito topla. S druge strane, SARS koji je izbio krajem 2002., nestao je u julu 2003. godine”, pojasnio je Basseti za La Repubblicu.
I iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti su naveli kako će uvijek biti podijeljena mišljenja o slabljenju koronavirusa gdje će jedna strana misliti da temperatura ne može utjecati na koronavirus, dok će drugi ipak smatrati da će ona slabiti poput virusa sezonske gripe i obične prehlade koje se šire više u hladnijim mjesecima.
“A opet to ne znači da je nemoguće da se osoba razboli i od obične gripe i tokom ostalih mejseci u godini. Trenutno nije poznato da li će se infekcija koju izaziva koronavirus smanjiti dolaskom vrućina”, naveli su iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Strana novinska agencija Reuters je objavila tekst o ovoj temi gdje su se bazirali prije svega na samu prirodu koronavirusa i tu je utvrđeno da je ovaj virus nedovoljno dugo prisutan što je zapravo utjecalo na to da stručnjaci nisu imali dovoljno vremena da prikupe potrebne dokaze i istraže njegovo porijeklo.
“Ono što preostaje jeste praćenje analogije s drugim bolestima koje se šire na sličan način kao i koronavirus”, rekao je Paul Hunter, stručnjak za zarazne bolesti sa britanskog Univerziteta u Istočnoj Angliji.
Nije sigurno hoće li koronavirus nestati poput sezonske gripe
S druge strane, piše Reuters, stručnjaci znaju da respiratorne infekcije poput gripe, kašlja i prehlade mogu imati sezonski utjecaj koji olakšava predviđanje i zadržavanje epidemije bolesti.
Također je poznato da određeni uslovi okoline mogu povećati prijenos virusa poput hladnog vremena i vlage, ali i da je putanja epidemije uslovljena ponašanjem ljudi tokom zime.
Zimsko vrijeme također ima tendenciju da ljudi provode više vremena u zatvorenom gdje se okupljaju u grupama te to povećava rizik od infekcije.
Mnoge respiratorne infekcije, uključujući koronavirus, šire se kapljicama koje se oslobađaju kada zaražena osoba kašlje ili kihne. Prema stručnjacima za bolesti, kada je zrak hladan i suh, te kapljice imaju veću vjerovatnost da će duže lebdjeti u zraku – dalje putuju i zaraze više ljudi.
I njemački medij Deutsche Welle tematizirao je utjecaj temperature na koronavirus gdje je virolog Thomas Pietschmann pojasnio da li će proljeće dati mnogim ljudima nadu u zaustavljanju koronavirusa.
Ukoliko toplije vrijeme uspori širenje koronavirusa, onda bi se on mogao ponašati poput virusa sezonske gripe. Tada bi dolazak proljeća s porastom temperatura ubilo patogene i zaustavilo širenje bolesti COVID-19. Tako će sezona koronavirusa proći baš kao i godišnji val gripe koji počinje jenjavati čim se završi zima.
Međutim, kako je i virolog Pietschmann istakao, najveći problem je u tome što stručnjaci još ne mogu predvidjeti da li se koronavirus ponaša kao obični virus gripe jer još nije poznata njegova priroda, ali ni putanja.
“Ono što je posebno kod ovog virusa jeste činjenica da su se ljudi s njim prvi put suočili. Prema raspoloživim podacima iz Kine, možemo zaključiti da je virus samo jednom prešao sa životinje na ljude i da se od tada proširio”, kazao je Pietschmann.
Dodao je i to da za razliku od virusa gripe, s kojim su se gotovo svi u jednom trenutku izborili, ljudski imuni sistem nije spreman za “napad” korona patogenima.
“Uz to, vanjski uslovi na sjevernoj hemisferi trenutno su gotovo savršeni za brzo širenje virusa. Naprimjer, respiratorni virusi, tj. oni koji se šire dišnim putevima, imaju posebnu olakšicu kada je hladno vrijeme jer virusi imaju veću stabilnost pri niskim temperaturama. To je poput hrane koja se najbolje očuva u frižideru”, naveo je Pietschmann.
Također, struktura koronavirusa je drugačija. On je okružen lipidnim (masnim) slojem koji nije otporan na toplotu što podrazumijeva da se raspada pri porastu temperatura.
“Ostali virusi, poput norovirusa, stabilniji su jer se sastoje uglavnom od proteina i genetskog materijala”, dodao je Pietschmann.
Vlažnost zraka također utječe na prenosivost respiratornih virusa. Nakon što patogeni jakim kihanjem dospiju vani, oni doslovno “vise u zraku”. To objašnjava činjenicu da u hladnim i obično suhim zimskim danima, male kapljice zajedno s virusima, lebde u zraku duže nego kada je procenat vlage visok.
“Na taj način patogeni se mogu brzo širiti. Međutim, u početku to rade tiho i tajno. Od prvog kontakta s patogenima do prvih simptoma bolesti može proći nekoliko sedmica. Dužina ovog perioda inkubacije ovisi o karakteristikama i biologiji virusa”, istakao je virolog.
S obzirom na to da se vrijeme i način zaustavljanje širenja zaraze koronavirusom još ne može sa sigurnošću utvrditi, na kraju, proljeće i topliji dani ostaju samo kao nada da će se visokim temperaturama smanjiti njegovo djelovanje.
Također i vrijeme i sreća ostaju jedini saveznik koji će zapravo pokazati kada i gdje će prestati infekcije i bolesti koje izaziva koronavirus.
