Svako malo čitamo o raznim akcijama spašavanja, i uvijek se neizostavno u takvim akcijama spominje GSS, tako da svi znaju, ili su čuli za Gorske službe spašavanja.
GSS kao sinonim spašavanja postoji u BiH više od 60 godina.
Međutim ima stvari koje većina ne zna
GSS je dobrovoljna i neprofitna organizacija čiji je osnovni cilj pomoć i spašavanje u nepristupačnim planinskim i urbanim uslovima.
Spasiti ljudski život, pomoći čovjeku u nevolji, osnovni je zadatak GSS-a.
Iako mnogi drugačije misle, niko od članova i spasilaca za svoj angažman ne dobija NIKAKVU financijsku nadoknadu, svi rade na volonterskoj bazi.
Gorske službe spašavanja u BiH nemaju osiguran izvor finansiranja iz budžeta.
U BiH uopšte ni ne postoji Zakon o gorskoj službi spašavanja??! Ni na entitetskom ni na državnom nivou.
GSS u Crnoj Gori je prepoznata kao specijalistička jedinica u Strategiji za vanredne situacije CG i sa Sektorom za vanredne situacije MUP CG je zaključila Ugovor o stručno-tehničkoj saradnji.
U Srbiji, zakonom o vanrednim situacijama, Gorska služba spasavanja Srbije je uvrštena u činioce zaštite i spasavanja u Srbiji i definisana kao strateški partner Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije.
U Hrvatskoj rad HGSS-a definiran je Zakonom o sustavu civilne zaštite i Zakonom o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja.
U BiH neke stanice GS nemaju ni vozila, ni prostorija – ništa.
- Posuđivali smo za obuke i akcije, snalazili se kako smo znali i umjeli. Štedimo pare i sakupljamo sredstva putem molbi za sponzorstvo i donaciju od različitih firmi kako bi pokušali kupiti ono što nam treba“ Kaže načelnik jedne stanice.
- Znalo se desiti da su naši članovi uzimali hranu iz svojih frižidera i plaćali akcije spašavanja iz svojih džepova” kaže drugi.
Kada nekoga u Bosni i Hercegovini zadesi nesreća, i neophodna je pomoć helikoptera ide ovako:
lokalna gorska služba spašavanja poziv za upotrebu helikoptera najprije upućuje općinskoj upravi civilne zaštite. Ova uprava dalje poziv prosljeđuje entitetskoj, Federalnoj upravi civilne zaštite (FUCZ). Nakon toga, FUCZ zahtjev upućuje Ministarstvu sigurnosti BiH, koje ga dalje šalje Predsjedništvu BIH.
A Sva trojica članova Predsjedništva BiH se moraju usaglasiti da letjelica dođe do mjesta nesreće.
To traje satima, prošle godine na Lupoglavu, kada se desila nezgoda, helikopter se čekao šest sati, slično je bilo i nedavno prilikom tragedije kada je, zbog lavine, stradao planinar.
U susjednoj Hrvatskoj npr. je za angažovanje vojnog helikoptera Oružanih snaga do dolaska na mjesto nesreće potrebno oko 12 minuta. Sama Gorska služba spašavanja direktno poziva Oružane snage i traži da joj pošalju helikopter.
Isto to iz GSS-a u BiH traže već 20 godina, da mogu sami sa terena pozvati taj famozni helikopter.
U Crnoj Gori najveci broj spašavanja u planini se realizuje u saradnji sa Aviohelikopterskom jedinicom MUP-a CG i upravo zahvaljujući brzom helikopterskom transportu mnogo ljudi je spašeno sigurne smrti.
Dalje, svi smo svjesni toga da je za izvođenje spašavanja na nepristupačnim terenima neophodna velika količina raznovrsne, kvalitetne i skupe opreme (jedno uže npr. košta 400-700KM).
Neophodna je obuka ljudi, jer svaki Gorski spasilac mora proći dugogodišnju kompleksnu obuku da bi stekao to zvanje.
Uzimajući sve u obzir, još više treba cijeniti rad i angažman Gorskih službi spašavanja u BiH, koji su na raspolaganju svim građanima 24/7, 24 sata 7 dana u sedmici, uvijek i u svakoj prilici.
Nevidljivi kad ne trebaju, pojave se kad je potrebno. Heroji iz sjene, kako ih, ispravno, nazva jedan novinar.
izvor: hayat.ba
