Izgledno je da će se poskupljenja goriva nastaviti, što uzrokuje i poskupljenje životnih potrepština. Vlast bi mogla ublažiti ekonomsku krizu, ali to još nije učinila.
Brzo se približava trenutak kada će se za litar goriva plaćati četiri KM, a maslac je već dosegao cijenu od 10 KM.
Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Džindić (SBB) je početkom ovog mjeseca, kada je litar goriva koštao 3,30 KM, izjavio da je to najniže u regiji. S obzirom na kupovnu moć većina građana, onda je ova Džindićeva tvrdnja vrlo upitna.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je građanima savjetovao da manje voze automobile. Apsurdno je da je to sugerisao političar koji se često prevozi helikopterom, pa i do stranačkih derneka i koji živi u raskoši.
Vlast, i entitetska i državna, uvjerava da ne može previše utjecati na cijene goriva, odnosno da su one određene ponudom i potražnjom na tržištu te posljedicama agresije Rusije na Ukrajinu. Distributeri također tvrde da je cijena odraz tržišnih kretanja.
Ekonomista: Država može nešto uraditi
Međutim, ekonomista Igor Gavran ne misli da vlast ne može ništa učiniti. Druge države je naveo kao primjer da se nešto može uraditi.
“Snižavaju stope akciza i PDV-a, fiksiraju cijene, neke čak uvode pozitivnu diskriminaciju građana, uvodeći posebne cijene za svoje državljane te više cijene za strane državljane, što je učinila Mađarska. Mi možemo učiniti to da cijene promijenimo u roku od 24 sata”, istakao je.
Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine je prihvatio SDP-ov prijedlog za ukidanje akciza na gorivo, ali to nije učinio Dom naroda – da je to učinio, akcize bi bile ukinute. Govoreći o tome zašto nije donesena takva odluka, Gavran smatra da je razlog za to da što više novca bude u budžetu.
“To je jedini motiv koji mogu objasniti. Ako to nije motiv, onda ne vidim šta bi moglo da bude motiv”, konstatovao je.
U dijelu vlasti smatraju da bi se ukidanjem akciza i uvođenjem diferencirane stope PDV-a jednako tretirali siromašni i bogati, što smatraju neprimjerenim. Za ekonomistu Gavrana je to besmislica i bezobrazno objašnjenje.
“Teoretski, moglo bi se reći da je tako. No, s obzirom na to da ne postoji ciljana pomoć siromašnima, imamo izbor ili da pomognemo i siromašnima ili da ne pomognemo nikome. Siromašnima bi se omogućilo da kupuju zato što je gorivo jeftinije. Ako bi se, uslovno rečeno, pomoglo bogatima, onda bi i oni više kupovali, između ostalog i domaće proizvode, čime bi se podstakla ekonomija. Jednostavno, ne postoji negativan učinak i to je samo izgovor da se ne uradi ništa”, obrazložio je.
Osvrnuo se i na to što je Vlada FBiH odlučila da građanima osigura turističke vaučere u iznosu od po 200 KM – pitali smo ga da li je ovo odgovarajuća mjera u jeku poskupljenja. Kako je kazao, to ga je podsjetilo na subvencioniranje kupovine električnih vozila, što je dobro.
Međutim, obje mjere, i vaučere i subvencioniranje, ocijenio je da nisu mogle biti prioritetnije od onih kojima će se pomoći nečija egzistencija.
“Dajete novac za ljetovanje u Bosni i Hercegovini, a niste osigurali gorivo po povoljnijim cijenama kako bi se došlo do odredišta. Red koraka je besmislen. Ako intervenišete da se snize troškovi svima, onda možete s manje sredstava postići isto u turizmu. Bit će više onih koji će moći priuštiti turističke aranžmane i veći broj ljudi bi mogli koristiti vaučere”, ukazao je.
Kako je kazao Gavran za Klix.ba, izgubio je svaku nadu da se u Bosni i Hercegovini može desiti socijalni bunt, pa i zbog poskupljenja.
“Bitan faktor je u tome što vlasti u većini zemalja očekuju da će se desiti socijalni nemiri ako ništa ne učine. U Bosni i Hercegovini vlasti su sigurne da se ništa neće desiti ako nešto učine ili ne učine”, zaključio je.
Opozicija: Uradili smo sve što smo mogli uraditi
Zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Saša Magazinović tvrdi da je opozicija uradila sve što je mogla uraditi da bi se akcize na gorivo ukinule.
“Porazna činjenica za svaku vlast je što ne povlači nikakve ekonomske poteze za poboljšanje situacije. To radi opozicija – podsjetit ću vas da je taj zakon (o usvajanju akciza) usvojen dominantno glasovima opozicije u Zastupničkom domu. Tamo gdje opozicija nije dovoljno jaka, a to je Dom naroda, zakon je upućen s namjerom da ne bude usvojen”, mišljenja je.
Pitao se šta opozicija još može poduzeti kako bi se gorivo učinilo jeftinijim.
“Mi stalno insistiramo da se ta svar izvede na čistac. Jasno mi je da smo učinili maksimum, u odnosu na parlamentarni kapacitet. Prvo, predložili smo, i drugo, usvojili smo tamo gdje smo to mogli uraditi. Treće, pozivamo njih da to urade tamo gdje oni mogu. Ne znam šta se još može učiniti da se ta stvar ubrza kada smo mi u pitanju”, rekao je Magazinović za Klix.ba.
Bitnim smatra to da se javnosti obrazloži kako se formira cijena goriva.
“Prilično me čudi hrabrost vlasti da potpuno ignoriše zahtjeve građana. To je bahatost. Ovdje nema ni Srba, ni Hrvata, ni Bošnjaka, ni Ostalih, ni entiteta – cijena goriva je za svakoga jednaka. Ono što mi sada radimo jeste da pripremamo zahtjev da nam se objasni način formiranja cijena goriva”, naveo je.
Istakao je zašto bi nadležni trebalo objasniti kako se cijena formira.
“Nafta je 8. marta koštala 130 dolara po barelu, kod nas bila 2,60 KM po litru. Barel je 7. juna koštao 120 dolara, a kod nas litar goriva 3,40 KM. Barel je 17. juna koštao 113 dolara, a kod nas litar goriva bio 3,50 KM. Dakle, neko treba objasniti kako to da kad rastu cijene na svjetskom tržištu, rastu i kod nas, a kad opadaju cijene na svjetskom tržištu, kod nas i dalje rastu”, napomenuo je.
I Magazinović je komentarisao stav dijela vlasti da bi se ukidanjem akciza i uvođenjem diferencirane stope pomagalo i siromašnima i bogatima.
“Pogledajte šta je uradila Hrvatska. Riječ je o mjerama vezanim za PDV, te mjere su proveli i građani su to osjetili. Ne možete praviti pumpe za bogate i siromašne, pa je na pumpi za bogate gorivo skuplje, a na pumpi za siromašne jeftinije. To ne postoji nigdje na svijetu. Možete cijenu goriva spustiti za 0,30-0,45 KM, a čime će se generisati pojeftinjenje svega onoga u šta ulazi cijena goriva. To se radilo i to se radi, a samo je kod nas to nauka”, ocijenio je.
Uvjerava da državni budžet ne bi trpio ako bi se poseglo za mjerama za ublažavanje poskupljenja.
“Budžet ne bi trpio zbog toga što država sebi ne bi uzela akcizu, nego bi ostavila novac građanima. Država je već taj novac, koji bi dala građanima, već uzela kroz PDV i poskupljenja. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) slavodobitno izlazi u javnost, govoreći da su oborili sve rekorde u prikupljanju novca. Kao da su oni taj novac proizveli, kao da su došli do njega nekom proizvodnom djelatnosti. Ne, nego su ga uzeli od građana zato što rastu cijene i zato što putarinu plaćamo 9,50 KM”, podsjetio je.
Ni on ne misli da je u Bosni i Hercegovini izgledan socijalni bunt zbog poskupljenja.
“Mislim da se to skoro neće desiti. Brojni pokretači takvog nečega izgleda nisu dovoljno veliki za bosanskohercegovačku javnost. Mi nemamo kulturu izražavanja na ulici, kakva postoji, primjera radi, u Francuskoj. Pitanja koja su nama banalna tamo uzrokuju velike proteste. To je način da građani iskažu svoj stav. Ovdje se to dešava jednom u četiri godine – na izborima. Građani Bosne i Hercegovine se zadovoljavaju time da je to jedini trenutak kada oni učestvuju u odlučivanju. Svjedok sam da to ne mora biti tako”, istakao je.
Prema Magazinovićevim riječima, brojne su građanske inicijative koje su urodile plodom. Poručio je građanima da je angažmanom sa izabranim zvaničnicima moguće učiniti puno toga.
