Godišnjica smrti nobelovca: Tako je o Bosni govorio Ivo Andrić

0
352

Književnik i nobelovac Ivo Andrić preminuo je na današnji dan, 1975. godine na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Iza sebe je ostavio bogat književni opus, a svoju književnu karijeru započeo je kao pjesnik.Prvi književni rad, pjesmu “U sumrak”, objavio je 1911. u “Bosanskoj vili”. Tokom boravka u mariborskoj tamnici intenzivno piše prozu, a 1918. slijedi djelo “Ex Ponto”.

Književnu veličinu i priznatost u svijetu Ivi Andriću je donio prozni opus: romani “Travnička hronika”, “Na Drini ćuprija” i “Gospođica”, nastali 1945. godine, kao i roman “Prokleta avlija” iz 1954. godine.

Za svoj rad, krunisan romanom “Na Drini ćuprija”, pisac je krajem 1961. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. Ivo Andrić, koji je umro prije 42 godine, je prvi i do sada jedini pisac s ovih prostora koji je odlikovan ovim najvišim književnim priznanjem.

Nagradu je odlučio pokloniti za unapređenje bh. bibliotekarstva. U pismu koje je 17. maja 1962. godine uputio Savjetu za kulturu Bosne i Hercegovine on je napisao:

“Želim da obavijestim Savjet za kulturu NR Bosne i Hercegovine da sam odlučio da Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini poklonim pedeset posto iznosa primljenog na ime Nobelove nagrade. Moja je želja da se ova sredstva upotrijebe za unapređenje narodnih biblioteka na području Bosne i Hercegovine.” Nekoliko godina kasnije, Andrić je poklonio i ostatak novca za unapređenje bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.Nakon raspada bivše Jugoslavije, započete su polemike o tome čiji je Andrić: bosanski, srpski ili hrvatski književnik.

Ivo Andrić bio je pisac snažne imaginacije, izvanredan poznavalac prilika stare Bosne. Radnja njegovih romana se uglavnom dešava na bosanskom teritoriju kao mjestu vječitog sudara Istoka i Zapada.

On je za Bosnu govorio: “To je treći svijet u koji se sleglo sve prokletstvo, usljed podijeljenosti zemlje na dva svijeta. To je junaštvo bez slave, mučeništvo bez nagrade”.Kao i svi epski pripovjedači, Andrić u svijetu vidi iskonsku borbu između svjetla i tame, dobra i zla, života i ništavila. U nastavku pročitajte odlomak iz pisma Ive Andrića iz 1920. godine, starom prijatelju u kojem objašnjava svoje viđenje Bosne te odlazak iz rodne zemlje.

 

“Bosna je divna zemlja, zanimljiva, nimalo obična zemlja i po svojoj prirodi i po svojim ljudima. I kao što se pod zemljom u Bosni nalaze rudna blaga, tako i bosanski čovjek krije nesumnjivo u sebi mnogu moralnu vrijednost koja se kod njegovih sunarodnjaka u drugim jugoslovenskim zemljama rijeđe nalazi. Ali vidiš, ima nešto što bi ljudi iz Bosne, bar ljudi tvoje vrste, morali da uvide, da ne gube nikad iz vida: Bosna je zemlja mržnje i straha…”  Zavičajni muzej Travnik organizira predavanje “Andrićev dug”. Esej o formativnom razdoblju nobelovca predstavit će kustos Enes Škrgo i glumac Matej Baškarad. Predavanje će se održati u Domu kulture “Ivo Andrić”, Dolac na Lašvi.