U sklopu manifestacije ‘’509.Dani Ajvatovice’’ u Domu kulture upriličena je promocija knjige “Kraljevski grad pod sultanima” autora prof.dr. Ismeta Bušatlića.
Knjiga prof. dr. Ismeta Bušatlića pod naslovom‘’Kraljevski grad Jajce pod sultanima’’, predstavlja značajan doprinos u rasvjetljavanju prošlosti grada Jajca iz doba osmanske vladavine. Ista je utemeljena na raznovrsnom i bogatom istraživačkom materijalu. Uz kritičku ocjenu relevantne literature, autor se koristio objavljenim i neobjavljenim izvorima i službenim publikacijama.
Nažalost zbog ranije dogovorenih obaveza autor pomenutog djela prof.dr. Ismet Bušatlić, nije večeras prisustvovao promociji pomenute knjige u našem gradu.
“Knjiga Kraljevski grad pod sultanima nas I nakon više stoljeća podsjeća na značaj zajedničkog života na ovim prostorima. Jajce je bilo mjesto različitih kultura, nacija, svetonadzora i naroda, što je zapravo božija sudbina. Tako da iz tog perioda kako je bilo uređeno Jajce u kome niko nikome nije smetao, to možemo prenijeti I u ovo doba sada” – istako je jedan od promotora glavni imam Medžlisa IZ Jajce Zehrudin Hadžić.
O značaju ovog značajnog historijskog štiva u Donjem Vakufu, večeras je govorio I promotor, Mevzudin Duranović.
Svoj doprinos večrašnjem kulturnom događaju u Donjem Vakufu u sklopu “ 509. Dana Ajvatovice”, dali su glavni imam Medžlisa IZ Donji Vakuf Amir ef. Čavak, te član Organizacionog odbora Dana Ajvatovice, Esad ef. Slipac.
Kada piše o lijepoj i mudroj riječi na području kraljevskog grada Jajca, profesor Bušatlić počinje s dijakom (pisarem) posljednjeg bosanskog kralja Stjepana I Tomaševića, preko Konstantina Janičara, Mustafe Hurremija, fra Stipana Margitića, fra Nikole Lašvanina, fra Marka Dobretića, hafiza Mustafe Hafizadića, fra Antuna Kneževića, Hasana Husnija Spahe, hafiza Ahmeda Sabita, ef. Ribića, hafiza Mehmeda Tevfika Okića i mnogih drugih. Bilježeći sve gore navedene i mnoge druge poslenike pisane riječi, autor je samo pokazao i dokazao kontinuitet pismenosti od srednjovjekovne, preko osmanske Bosne, sve do austrougarske okupacije 1878. godine. Na taj način autor potvrđuje i svojim istraživanjem u potpunosti demantira lažnu tezu o Bosni kao „tamnom vilajetu“, čega smo bili žrtve najmanje posljednja dva stoljeća.
Sistematska I potpuna obrada predložene teme predstavlja svojevrsni originalni istraživački zahvat autora. Više fotografija, crteža, skica i tabela daju poseban kvalitet knjizi i gotovo da služe ilustraciji teksta i njegovom umjetničkom dojmu.
