Malo je poznato da se suhe finske saune proizvode u Bosanskoj Otoci u firmi Batimat.ba i da 90 posto proizvedenih sauna ova firma izvozi u zemlje Evropske unije, a ostali naručioci su iz BiH.
“Naša firma u Austriji posluje već 30 godina, a u Bosni smo pokrenuli naš biznis 2016. godine. Tokom svim ovih godina bilježimo rast proizvodnje, a samim time i povećanje proizvodnih kapaciteta”, kazao je za Aktu Rifet Kišmetović direktor Batimat.ba.
Uz saune se izrađuju i konstruktivni dijelovi za montažne skele(podovi, ograde), a kao dodatne djelatnosti su i proizvodnja inox dimnjaka(kamina) i metalnih profila za montažne skele.
Kvalitet sauna i vrsta drveta
Visokokvalitetno drvo se izvozi iz Austrije, prerađuje u Bosanskoj Otoci i vraća nazad u Evropsku uniju, a od nedavno je u pogon stavljen stroj koji je ova firma kupila sredstvima ministarstva privrede USK u okviru projekta “Podrške”, te osigurala nova radna mjesta.
“Materijali od kojih se izrađuju saune su uglavnom egzotične vrste drveta koje zadovoljavaju ovoj namjeni, vlagi, visokoj temperaturi”, objašnjava Kišmetović, dodajući da u te vrste drveta spada Kanadsko drvo, Afričke vrste, Sibirska smreka, te još puno drugih materijala koji utiču na kvalitet same saune.
Firma trenutno zapošljava 15 radnika, a namjera je da se taj broj i poveća u narednom periodu.
Saune za BMW Munchen
Kišmetović je kazao da 90% proizvedenih sauna ide za tržište Evropske unije i da su kupci uglavnom privatnici.
“Kupci su najčešće privatnici, dosta je kupaca i iz nekih hotela. Čak smo radili za Salzburg jednu veliku saunu gdje ide čak 30 ljudi, radili smo i za BMW Munchen dvije velike saune za njihove radnike”, rekao je on, i dodao da saune u javnim objektima prodaju preko matične firme u Austriji, dok saune za privatna lica izrađuju i plasiraju na tržište samostalno.
S obzirom da su njihovo tržište uglavnom zemlje Evropske unije, direktor nam je kazao da je pandemija imala velik utjecaj na ovogodišnji porast prodaje i proizvodnje, koji nije bio kao i ranijih godina.
“Posebno se to odnosi na saune u hotelima, koji su protekle godine i ove godine veći period bili zatvoreni. S obzirom da su naši kupci i kompanije i privatnici tokom pandemije je također zabilježena veća prodaja privatnicima”, objasnio je Kišmetović.
Poskupljenja sirovina i građevinskog materijala dovela su i do većih cijena sauna.
“Gledajući na naš standard, mnogi ljudi se raspituju, traže ponude, ali je mali broj onih koji se odluče za kupovinu. Naše mišljenje da smo preskupi pravdamo time da radimo uglavnom sa materijalima koji zadovoljavaju ovoj vrsti proizvoda u Evropskoj Uniji”, objasnio je Kišemtović, i dodao da je bez obzira na cjelokupnu situaciju u ovoj godini došlo do porasta prodaje sauna i u Bosni i Hercegovini.
izvor: akta.ba / E.S.
