U ovoj školskoj godini samo na području Federacije Bosne i Hercegovine ima čak 159 odjeljenja manje nego godinu prije. U osnovnim i srednjim školama “izgubili” smo 3.802 učenika za godinu.
Taj broj je samo nastavak trenda koji nam kaže da je za posljednjih šest godina FBiH ostala bez 328 odjeljenja u osnovnim i 254 odjeljenja u srednjim školama ili ukupno njih 582. Kada je u pitanju broj učenika, prije šest godina smo imali 35.453 osnovca i srednjoškolca više nego što ih imamo danas.
Ovo su sve službeni podaci koje je objavio Zavod za statistiku FBiH.
Zehra Hadžić, predsjednica Sindikata zaposlenih u osnovnom obrazovanju Unsko-sanskog kantona i nastavnica u jednoj osnovnoj školi, kazala je da je teško danas biti prosvjetni radnik u USK, te da je jako tužno ući u polupraznu školu.
– Neobično je kad se prazne gradske škole, a da ne govorim o školama u ruralnim područjima ili o područnim školama. Moja škola je nakon rata imala 800 učenika. Danas ih ima 399. Bilo ih je 411 na početku školske godine. Najžalosnije i najteže je što nam ode u prosjeku jedan razred tokom školske godine i tako je u skoro svim školama. Veliki broj područnih škola je zatvoren. Nema ko u njih da ide – istakla je Hadžić.
Dodala je da je teško napraviti i procjenu kadra, te je stresno kada dobijete jedan razred i ne znate da li ćete ga imati naredne godine.
– Tako da ne odlaze samo učenici već i veliki broj nastavnika. Nema škole u USK da jedan-dva čovjeka nisu otišla u inostranstvo – rekla je Hadžić.
Zavod za statistiku RS-a još nema objavljene podatke o broju učenika u ovoj školskoj godini.
Podatke za Brčko distrikt objavila je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Prema njima, ostao je isti broj odjeljenja i učenika u osnovnim školama u ovoj u odnosu na prethodnu godinu, dok ih je u srednjim neznatno manje.
Sociolog Amer Osmić kazao je da se očekivalo da će odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine biti umanjen zbog pandemije koronavirusa, ali da se to nije desilo.
– Sad se desilo da na naplatu dolaze odlasci mlađih roditelja, prije svega očeva, i najviše u Njemačku, koji su sa sobom povukli porodicu. Treba jedna do dvije godine da se snađete u Njemačkoj da biste mogli dovesti porodicu. Imamo taj trend, i on će se intenzivirati u narednom periodu – rekao je Osmić.
Dodao je da će obrazovni sistem značajno osjetiti odlazak, posebno u Tuzlanskom, Srednjobosanskom i Unsko-sanskom kantonu.
– U Livanjskom se to već osjeća, taj je kanton demografski mrtav. Tu je prosječna starost stanovništva iznad svih drugih kantona. Suočavamo se sa demografskom katastrofom. Bez jasnih strategija, na svim područjima BiH možemo očekivati sudbinu Livanjskog kantona – ukazao je Osmić.
faktor
