Iako predstavljena kao pobjeda za radnička prava, neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine od novembra 2024. godine nije ispunila očekivanja vlasti, a rigidna zabrana primorala je lokalne zajednice i male privrednike da snose ekonomske posljedice.
Zbog odbijanja inicijativa o radu porodičnih biznisa i neopravdanog odbijanja izuzeća za turističke centre poput Visokog, Sarajeva, odnosno Baščaršije, Mostara i Neuma, promet se prelijeva u drugi bh. entitet i na benzinske pumpe, dok lokalni trgovci ispaštaju.
Navike kupaca mijenjaju se, ali i poslovanje trgovačkih centara.
Dok radnici slave pravo na odmor, vlasti balansiraju između zakona i potreba turističkih centara.
Iako je prije nekoliko mjeseci Federalno ministarstvo trgovine, razmatralo inicijativu kojom bi se uvela važna izmjena u sklopu zakona o neradnoj nedjelji u trgovini, sve je ostalo samo “mrtvo slovo na papiru”.
Gdje je zapelo sa zakonom
Ključna ideja ovog prijedloga bila je omogućiti rad nedjeljom isključivo malim, samostalnim trgovačkim radnjama (porodičnim biznisima), uz jedan strogi uvjet, a to je da nedjeljom radi vlasnik, a ne radnik.
Međutim, iz Ministarstva trgovine FBiH za Faktor su kazali da od tog prijedloga nema ništa, jer nije ni došao do Vlade Federacije BiH.
– Na snazi ostaje neradna nedjelja definitivno onako kako je i do sada, a u petak Ministarstvo ima sastanak sa Sindikatom trogvine, ovdje se ništa neće mijenjati – poručili su iz resornog ministarstva.
Zakon je vrlo jasan po pitanju toga ko mora držati vrata zaključana.
Većina prodajnih objekata u Federaciji BiH nedjeljom ne smije raditi, što se prvenstveno odnosi na velike tržne centre, supermarkete, manje kvartovske prodavnice mješovite robe, kao i prodavnice odjeće, tehnike i namještaja.
Sindikat trgovine Federacije BiH je najglasniji zagovornik prava na slobodnu radnu nedjelju, Vlada FBiH, se, kako govoreći o ovom pitanju stalno ističu ekonomisti “preračunala”, sad će biti teško nešto promijeniti jer to neće dozvoliti sindikat.
Prema stavu Sindkata, radnici u trgovini su godinama bili iscrpljeni, a neradna nedjelja je ključni korak ka očuvanju radne snage koja sve češće napušta zemlju.
Najviše ispaštaju mali trgovci, jer kako su i sami više puta navodili gube dosta na prometu zbog neradne nedjelje.
I polsodavci su bili podjeljeni jer je njihov glavni argument bio je strah od gubitka prometa u korist benzinskih pumpi ili trgovina u entitetu RS gdje zabrana ne važi univerzalno.
Poslodavci u turističkim regijama i dalje insistiraju na većoj fleksibilnosti, tvrdeći da se tokom ljetne sezone i praznika gubi značajan prihod koji strani turisti ostavljaju u tržnim centrima.
Rad je dozvoljen dragstorima i objektima koji su registrovani za rad od 24 sata dnevno, pa je u posljednje vrijeme sve više takvih trgovina.
Najveći izazov za novi zakon predstavljale su općine koje žive od turizma, iako je veći broj općina i gradova u Federaciji tražilo izuzetak, Vlada FBiH i Ministarstvo to nisu odobrili, pa je i dalje jedina općina u Federaciji BiH koja je izuzeta od pravila nerada nedjeljom, Orašje.
Sarajevo, Konjic, Mostar, Visoko, Neum, nisu dobili izuzeče.
Za one koji odluče ignorisati pravila, inspekcije su na terenu, a predviđene kazne za pravna lica dostižu i 15.000 KM.
Dok Federacija BiH polako usvaja ovaj novi društveni standard, situacija u Republici Srpskoj ostaje neujednačena, jer tamo odluku o radnom vremenu i dalje donosi svaka lokalna zajednica zasebno.
Faktor