Pojava afričke kuge nanijela je ogromne ekonomske gubitke, koji, procjenjuje se, iznose više od 25 miliona KM, dok su indirektni gubici daleko veći. Entitetsko ministarstvo poljoprivrede u RS-u do sada je isplatilo više od 21 milion KM, a radilo se i na donošenju Pravilnika o biosigurnosnim mjerama. Ipak, farmeri nezadovoljni.
Farme prazne. Oporavak teče sporo. Nedostaje farmerima i novca za nova ulaganja, a pred njih su stavljene nove mjere i uslovi. Dosadašnji način proizvodnje, jasno je, više neće moći primjenjivati. Obnova stočnog fonda na čekanju, a vrijeme ističe.
„Mi više ne možemo čekati. Mi se moramo pokušati organizovati, jer ako za dva mjeseca ne budemo ubacili svinje u reprodukciju, u proizvodnju, mi cijelu godinu nećemo imati šta prodati“, upozorava Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije udruženja poljoprivrednih proizvođača BiH.
Do 21. marta na snazi je zabrana ponovnog useljavanja svinja u farme gdje se pojavila afrička kuga, ali su kontrole pokazale da se, nažalost, ne ponašaju svi odgovorno. Donošenjem novog Pravilnika doprinjeće se višem nivou biosigurnosnih mjera na farmama
„Za farme visokog kapaciteta, visokog nivoa biosigurnosti, Pravilnik će predviđati stroge mjere, a kada su u pitanju ekstenzivna, porodična gazdinstva – ići će se na najblažu moguću varijantu, a koja će dati dovoljne efekte da se smanji rizik u tom dijelu“, objašnjava Dragan Knežević, direktor Veterinarskog instituta ’Dr. Vaso Butozan’.
Ali, kako te mjere učiniti dostupnim farmerima? 95 odsto njih sa područja Semberije ekstenzivno drže životinje i riječ je o nebranjenom području. Obezbjeđivanje farmi po evropskim standardima jako je skupo, kažu farmeri, koji su zbog pretrpljenih šteta ostali bez mogućnosti bilo kakvog ulaganja.
„Naš prijedlog je bio da farme koje su već stabilizovane, pokušamo obnoviti. Jednostavno, mi se ne možemo biosigurnosnim mjerama zaštititi od jednog virusa, a koje oni sad nalažu – da je da se pokuša proizvodnja obnoviti, pa ćemo se onda usklađivati sa EU“, dodaje Bakajlić.
Ipak, riječ struke je zadnja: Za ponovno useljavanje farmi na kojima se ranije pojavila afrička kuga moraju biti stvoreni preduslovi od kojih je najvažniji poštivanje biosigurnsnih mjera. Farmere uvjeravaju u isplativost proizvodnje i pomoć pri obnovi kroz Pravilnik o kapitalnim investicijama.
„Niko ne garantuje da virus neće opet doći, jer nije zaštićena nijedna zemlja – kao što znate, i ovaj i mnogi drugi virusi su i u najrazvijenijim zemljama. Ali su posljedice manje ako preduzmemo ove mjere“, kaže Drago Nedić, predsjednik ekspertske grupe za praćenje afričke kuge svinja.
Njegoslav Lukić, predstavnik resora za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede RS-a, tvrdi da proizvodni troškovi neće biti značajno povećani i da će ministarstvo kroz svoj Pravilnik o kapitalnim investicijama ispratiti Pravilnik o biosigurnosnim mjerama te farmerima omogućiti da unaprijede svoju proizvodnju kroz te biosigurnosne mjere.
Pravilnik je u fazi nacrta, a svjetlo dana bi, navode, mogao vidjeti po prestanku važenja zabrane uvođenja životinja na farme. Na sjednici Vlade RS-a našla se i izmjena uredbe kojom se definiše da oni farmeri čije životinje nisu propisno obilježene, životinje bez poznatog porijekla, te farmeri čija imanja nisu registrovana u Veterinarskom informacionom sistemu, u budućnosti više neće imati pravo na nadoknadu štete u slučaju izbijanja afričke kuge.
federalna.ba
