Mnoge zemlje Evropske unije uvode što obavezne mjere što preporuke kako bi ograničile potrošnju električne energije i potaknuli njeno odgovorno korištenje. Provjerili smo kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini.
Napad Rusije na Ukrajinu i problemi koje je ona izazvala vezano za snabdijevanje plinom dovela je mnoge zemlje Evrope u tešku situaciju pred nadolazeću zimu. Dodatne probleme je izazvalo i neobično toplo i sušno ljeto zbog čega mnoge hidrocentrale, ali i nukelarne elektrane nisu mogle da rade u punim kapacitetima.
Njemačka je tako kao dio propisa za štednju energije uvela ukidanje najniže ugovorom obavezne temperature u iznajmljenim stanovima, zabranila grijanje privatnih bazena. Temperaturu u javnim prostorijama ograničila na maksimalnih 19 stepeni celzijusa. Zabranjeno je i osvjetljivanje javnih spomenika iz estetskih razloga. Svjetleće reklame moraju biti ugašene od 22 sata do šest sati ujutro, a prodavnice ako se griju ne smiju imati otvorena vrata.
Također, kao dio mjera Njemačka je ponovo aktivirala pojedine termoelektrane koje koriste ugalj, a postoji mogučnost da se ponovo aktiviraju i tri ugašene nuklearene elektrane.
Francuska je kao dio mjera za štednju energije naredila svim kompanijama da izrade plan štednje energije koje će dostaviti organima vlasti na analizu.
Nizozemska je pozvala svoje građane da smanje temperaturu u stanovima, te je odlukom vlade za dva stepena spustila temperaturu u javnim institucijama. Građanima je preporučeno da obuku džempere, čarape i papuče.
Iz Elektroprivrede BiH su za Klix.ba kazali da ova kompanija može obezbjediti dovoljne količine energije za za svoje kupce u predstojećem, posebno zimskom periodu, u kojem se zbog trenutne situacije na svjetskoj energetskoj sceni, može očekivati znatno povećanje potrošnje.
“Predstavnički dom Parlamenta Federacija BiH, na prijedlog Vlade FBiH, odobrio je nastavak rada blokova 4 i 5 u termoelektranama Tuzla i Kakanj. Nastavak rada blokova omogućava JP Elektroprivreda BiH da vlastitim kapacitetima odgovori potrebama privrede i građana za električnom energijom. Uzimajući u obzir energetsku krizu sa kojom se danas cijeli svijet suočava, svakako apelujemo na maksimalnu racionalizaciju potrošnje električne energije”, kazali su iz Elektroprivrede BiH.
Naglasili su da je izuzetno bitno da svaki pojedinac racionalizira potrošnju električne energije. Kao dio prijedloga navode da se prilikom nabavki novih električnih uređaja vodi računa o veličini uređaja s obzirom na broj korisnika, vrsti uređaja s obzirom na učestalost korištenja, te razredu energetske učinkovitosti uređaja. Preporuka je i upotreba štednih sijalica, koje mogu trošiti i do pet puta manje električne energije od običnih sijalica.
Mirza Kušuljgić, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Tuzli, Odsjek za energetiku kaže kao štednja energije nije nešto što je trenutno zbog sadašnje energetske krize nego edukacija građana kako racionalno koristit električnu energiju i prije svega kako povećati energetsku efikasnost uređaja i aparata je kontinuirana i treba da se radi kako sa državnog, tako i sa lokalnog nivoa uključivanjem zajednica lokalne samouprave i škola.
“Ono što je ključno, to ide od osnovnih škola. Mi se čudimo kad neko dođe sa strane i ima običaj da kad izlazi iz prostorije u kojoj je svjetlo upaljeno ako nema niko u toj prostoriji da gasi to svjetlo. Ključna je kontinuirana edukacija od početka. Ovo što sada vidimo je krizni mendžment i mjere gdje se apeluje da se smanjujući upotrebu energije, racionalno ista koristi,” govori Kušuljagić.
Kao primjer intervencije države na odgovornu upotrebu električne energije navodi Srbiju, gdje ukoliko je račun za električnu energiju manji za 15 posto u odnosu na prošlogodišnji plati se 25 posto manje.
“Treba voditi računa da su cijene električne energije u domaćinstvima na zapadu veće, tako da oni imaju i motiv i nisu subvencionirani kao kod nas,” kaže Kušuljagić.
Navodi da bi motiv u Bosni i Hercegovini bio da Elektroprivrede što manje električne energije isporuče na lokalnom nivou kako bi im ostalo za izvoz, ali da postoji problem ako se ostvari ekstra profit da građani nisu upoznati kako se on potroši te nema povjerenja u institucije i da kod građana nema odziva na štednju.
