Osnovni cilj imunizacije je da zaštitit pojedinca, koji zaštićen, istovremeno ne predstavlja prijetnju za druge. Sve države članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO – World health organisation), uključujući Bosnu i Hercegovinu (BiH) obilježavaju krajem aprila Evropsku sedmicu imunizacije.
Već godinama, kao vodeća institucija iz oblasti prevencije i očuvanja zdravlja svih dijelova društva, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica kroz niz promotivnih aktivnosti učestvuje u obilježavanju ove sedmice. Ove, kao i prošle godine fokus obilježavanja je na online platformama, zbog epidemioloških mjera.
Pad broja vakcinisane djece
– Naš cilj je podići procenat provakcinisanosti, kroz edukaciju roditelja, kako bi spriječili nastanak epidemija, smrtnih ishoda ili trajnih oštećenja zdravlja, ističe dr. Sanela Pekmić-Bečić, epidemiolog u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ). Pandemija novim koronavirusom COVID-19 je utjecala na proces redovne imunizacije djece, širom svijeta, pa time i u Bosni i Hercegovini.
Primjena mjera sa jedne, te ogroman pritisak i posljedice koje ovo oboljenje ostavlja na pojedince, ali i zdravstveni sistem, uzrokovali su pojačane mjere koje su podrazumjevale ograničen način rada niza zdravstvenih ustanova, promjenu režima rada u usa time i manju provakcinisanost. Sve to je dovelo do velikog pada broja vakcinisane i djelimično vakcinisane djece.
Dio prošle godine je bio obustavljen program vakcinacije, osim u rodilištima, Ono što stručnjaci, na osnovu višegodišnjeg i višedecenijskog iskustva mogu dokumentovano tvrditi jeste da su reakcije i nuspojave na vakcine predviđene planom redovnog vakcinisanja veoma rijetke i uglavnom uobičajene, poput kratkotrajne temperature, rijetkog osipa ili slično.
Reakcije nisu isključene, ali su rijetke, povremene i uglavnom čak i rijeđe od uobičajenih reakcija na bilo koji lijek, poput brufena i paracetamola. Istraživanja pokazuju da loše reagovanje na neku vakcinu uobičajeno znači i da se radi o genetskim predispozicijima za neku bolest u kasnijoj dobi.
Medicina, struka i nauka su jedinstvene i decidne – propisani kalendar redovnih vakcina u djetinjstvu se mora poštovati, vakcine primati na vrijeme kad su propisane, jer je kroz decenije koje su za nama pomogao da se iskorijene desetine bolesti koje su bile opterećenje cijelom Čovječanstvu.
Prema statističkim podacima, na primjeru Zeničko-dobojskog kantona, u prošloj godini je zabilježen velik pad broja vakcinisane djece redovnim i obaveznim vakcinama. Tako je vakcinisanje vakcinama protiv difterije, tetanusa, pertusisa, dječije paralize, i Haemophilus influenzae tip B (DTaP-IPV-HiB) palo na 59 posto, dok je vakcina MMR (MRP) – vakcina protiv morbila (ospice, krzamak), rubeole i zaušnjaka pala na 55 posto, dok je revakcinacija MMR, koja se obavlja u predškolsko doba, pala na 75 posto.
– Ovo su zaista zabrinjavajući podaci. Djeca koja se vakcinišu štite i sebe i djecu koja se, zbog određenih kontraindikacija, ne mogu vakcinisati tzv. “kolektivnim imunitetom”. Ovako, u opasnosti su svi. U primjeru morbila (ospice, krzamak), radi se o veoma zaraznoj bolesti, jer jedna zaražena osoba može zaraziti 12-18 osoba. U ovakvim bolestima kolektivan imunitet se mora postići sa 95 posto provakcinisanosti, dok je za neke druge bolesti taj procenat niži. Ono što je najbitnije da svi roditelji shvate, da osim svog djeteta, vakcinacijom štite i spašavaju zdravlje, a može i život i drugog djeteta, ističe dr. Pekmić-Bečić.
U INZ-u ističu da je razumljiva bojazana roditelja, koji na društvenim mrežama i internetu općenito, mogu pronaći na desetine tekstova, navodnih “studija” i “naučnih radova”, te prevedenih video priloga.
U njima mnogobrojni “stručnjaci”, za koje se ozbiljnijom potragom može utvrditi da su falsifikatori, nestručne osobe ili jednostavno prodavači raznoraznih alternativnih nekontrolisanih pripravaka, godinama iznose neistine, pozivaju se na druge neistine i zbunjuju osobe koje umjesto u struci i nauci, iz opravdanog straha za svoje dijete, počinju vjerovati raznim prevarantima i lažovima.
Isključivo argumenti poznatih stručnjaka
– Uvijek je isključivo dobro savjete tražiti od pedijatara, epidemiologa, infektologa, stvarnih osoba u našem zdravstvenom sistemu. To su osobe koje će, kad dođe do komplikacija i bolesti, liječiti vaše dijete, a to nikako neće biti stručnjaci sa Youtube ili Facebooka, ističu u INZ.
– Da bi informacija bila valjana, ona mora biti argumentovana, a da bi bila argumentovana mora biti zasnovana na medicini zasnovanoj na dokazima. Mi i ovim putem i ovom Sedmicom imunizacije apelujemo na roditelje da vakcinišu djecu protiv bolesti koje su iskorijenjene ili skoro iskorijenjene iz našeg društva, da ne dopuste da na vlasstitoj djeci iskuse ovo što nam se svima događa sa epidemijom COVID-19, ističe dr. Pekmić-Bečić.
U programu vakcinacije u BiH se djeca vakcinišu protiv deset zaraznih bolesti, dok se uvođenjem PENTAXIM petovalentne vakcinacije, koja štiti od pet zaraznih bolesti taj proces značajno pojednostavio i za djecu i za roditelje.
Na kraju, u INZ ponavljaju da su nus pojave, u do sada istraženim i na tržište plasiranim vakcinama za najmlađu populaciju protiv poznatih zaraznih bolesti značajno manje i rijeđe nego pri korištenju svakodnevnih “običnih” lijekova.
– Dobrobit za dijete, porodicu i društvo od svakog vakcinisanog djeteta za sve nebrojeno puta veća, dok je razgovor sa pedijatrom najvažniji za cjelokupan proces. Zato informacije tražite kod svog doktora, a ne u neprovjerenim izvorima na društvenim mrežama, zaključuju iz INZ-a.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane
