Zastupnički dom Parlamenta FBiH nedavno je usvojio nacrt Zakona o minimalnoj plati u FBiH kojim se definira iznos minimalne plate za radnike na prostoru Federacije BiH i koja po najnovijim izračunima ne bi trebala biti niža od 993 KM, s tim da će se svake godine do 2025. godine stalno povećavati.
Kako piše u obrazloženju spomenutog zakona oko kojega treba postići širi konsenzus sa sindikatima, utvrđena je osnovica za utvrđivanje minimalne plate, a ona predstavlja prosječnu bruto platu u Federaciji BiH za decembar 2020. godine prema službenom podatku federalnog Zavoda za statistiku, u iznosu 1532 KM bruto (993 KM neto).
Također je propisano utvrđivanje minimalne bruto plate za 2021. godinu, najmanje 75% osnovice, zatim za 2022. godinu najmanje 85% osnovice, za 2023. najmanje 90% osnovice i, konačno, za 2024. godinu najmanje 100% osnovice.
Ovim člankom propisano je i da minimalna plata ne predstavlja osnovicu za obračun svih plata, osim ako to nije definirano kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Također je predviđeno da se od 2025. godine minimalna plata utvrđuje na osnovi kretanja indeksa potrošačkih cijena, ukupnog kretanja plata i bruto društvenog proizvoda te da minimalna plata za 2025. godinu ne može biti manja od iznosa minimalne plate za 2024. godinu.
Predlagatelji novog zakona priznaju kako Federacija BiH još nema zakonski određenu minimalnu platu, zbog čega su bili meta kritika, ne samo domaćih nego i međunarodnih sindikalnih udruga. U pismu Međunarodne konfederacije sindikata, koje je upućeno Vladi Federacije BiH ukazano je kako nepostojanje propisa kojim se jamči najniža cijena rada predstavlja izravno kršenje Konvencije 131. Međunarodne organizacije rada koja predstavlja sastavni dio Ustava BiH.
Generalna tajnica najveće svjetske sindikalne organizacije Sharon Burrow pozvala je vlasti da se uključe u istinski socijalni dijalog i osiguraju da svi radnici u BiH imaju zajamčenu minimalnu platu i poštovanje njihovih radnih prava u skladu s općim kolektivnim ugovorom. Važnost instituta minimalne plate kao socijalno zaštitnog instrumenta naglasio je Odbor Europskog parlamenta za socijalna pitanja koji je još 1993. godine predložio državama članicama Europske unije da uvedu mehanizme za određivanje minimalne plate u odnosu na nacionalnu prosječnu plaću.
Vrijedi spomenuti da su nakon višemjesečnih natezanja i sukoba predstavnici šest sindikalnih udruga i predstavnici poslodavaca s prostora FBiH prošle godine konačno potpisali zajedničku platformu za vođenje socijalnog dijaloga.
– Na ovaj način jasno smo pokazali da smo spremni odmah početi pregovore o povećanju minimalne plate. Zajednički stav potpisnika platforme je da je neprihvatljiva situacija u kojoj ne postoji minimalna plaća – stoji u zaključku Udruge poslodavaca FBiH.
Oni tvrde kako se potpisivanjem platforme šalje jasna poruka predstavnicima vlasti u FBiH da sindikat i poslodavci imaju zajedničke interese te da će u ostvarenju istih jedinstveno nastupati prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, a sve u cilju rasterećenja gospodarstva i stvaranja boljih uvjeta za radnike u FBiH.
Dnevnik.ba
