Na prometu od 100. 000 KM trgovci imaju čistih 5. 000 maraka zarade, tako što kupcima ne vraćaju redovno pet pfeniga kusura.
Tvrdi to Murisa Marić, direktorica Udruženja potrošača „Don“, ističući da je zato veoma važno menjati svijest građana, kako se više ne bi stidjeli da zatraže svoje pare nazad.
“Ogroman novac se vrti na nevraćanju kusura, posebno leti kada dođe puno ljudi iz dijaspore i kada su radnje prepune kupaca. Građanima je banalnost da se raspravljaju zbog pet pfeniga, ali sa druge strane, trgovci kupcima ne opraštaju”, govori Marićeva.
Osim ovoga, dodaje ona, nije još iskorenjen ni problem prodaje reklamnih kesa širom RS-a, mada je to zabranjeno po zakonu.
Sve kese koje imaju natpis i boje firme ne smiju se naplaćivati kupcima, ali u nekim trgovačkim centrima izvan Banjaluke, to još rade. Primijetili smo i da se ukrasne kese sa logom firme prodaju za čak 3,5 KM. Kupovinom ovih kesa i ostavljanjem pet pfeniga od kusura kupci trgovcima bukvalno daruju 10.000 KM na svakih 100.000 maraka prometa, a naša omladina tamo radi za platu od 400 KM”, priča Murisa Marić.
Predsjednik Asocijacije samostalnih trgovina banjalučke regije Bogdan Marjanović kaže međutim da ne treba preterivati sa osudama i da je pogrešno mišljenje da se „od kusura mogu zgrnuti silne pare“.
“Nisu nama trgovci krivi za lošu ekonomsku situaciju u državi, to je prenaduvano. Čak i kada bi prodavci ostajali dužni pet pfeniga svakom kupcu, to opet ne bi bio veliki iznos, a činjenica je u stvari da dosta računa završava na 4 pfeniga što ide na „štetu“ trgovca”, govori on.
U Tržišnoj inspekciji Republike Srpske napominju da svakodnevno u redovnim kontrolama vrše nadzor u trgovačkim objektima i kontrolišu da li se privredni subjekti pridržavaju propisa.
Podsjećaju da je, kada je reč o naplaćivanju vrećica, Zakonom o zaštiti potrošača RS-a propisano da se kesica, vrećica, torba ili poseban papir, koji služi za nošenje kupljenih proizvoda i koji ima u celosti ili delimično logotip, znak, slogan ili naziv proizvođača i trgovca ili upućuje na njega, smatra reklamnim sredstvom koje trgovac ne sme posebno zaračunati kupcu.”, pojasnila je portparol Inspektorata Dušanka Makivić.
Ona ističe i da se potrošači moraju edukovati kako bi znali na koji način mogu zaštiti svoja prava.
Republička tržišna inspekcija je za prvih šest meseci ove godine u oblasti trgovine izvršila 1.858 kontrola. U 393 kontrole inspektori su utvrdili razne propuste, te je izrečeno 209 mera kojima je naloženo otklanjanje propusta, dok su zbog počinjenih prekršaja izdata 364 prekršajna naloga u vrednosti od 227.500 KM.
“Najčešće utvrđeni propusti odnosili su se na isticanje cena, koje nisu bile vidno istaknute i lako dostupne potrošačima, trgovci nisu uredno izdavali račune, nisu ažurno vodili propisane poslovne knjige i evidencije, nisu posedovali potrebna rešenja nadležnih organa i slično”, rekla je Makivićeva.
(EuroBlic)
