Ovaj “počasni krug” je posvećen odbrani svih rijeka u BiH napadnutih gradnjom malih hidrocentrala – a posebno pritokama prekrasne Neretve poput Kraljuščice, Neretvice, Doljanke, a onda i Bunskih kanala – našim vodenim tokovima koji trebaju podršku i zaštitu javnosti od dalje eksploatacije i devastacije koja nastaje gradnjom malih hidrocentrala.
“U našem prirodnom blagu trebaju uživati generacije koje dolaze” (Foto: D. S./Klix.ba)
“Odlučio sam učestvovati u ovoj inicijativi jer želim pružiti svoj doprinos u spašavanju prirodnog blaga. Volio bih da ono bude sačuvano kako bi u njemu mogle uživati generacije koje dolaze. Bilo bi sjajno kada bi moj angažman potaknuo više ljudi da se pridruže borbi za naše rijeke”, rekao je Džemo.
Za mnoge Bunski kanali, mjesto na kojem se spajaju Buna i Neretva, predstavljaju jedan od najljepših prirodnih prizora. Upravo na tom lokalitetu su planirane dvije male hidrocentrale. Aktivisti iz udruge Majski cvijet biju bitku već šest godina kako bi zaustavili projekat koji zajednica ne želi. Do sada su izdejstvovali dvije pobjede, okolišna dozvola je poništena, a investitor nije dobio ni urbanističku saglasnost. No Bunski kanali, kao i mnoge druge rijeke u BiH neće biti sigurne dok se ne zabrani gradnja malih hidrocentrala.
Foto: D. S./Klix.ba
“Sretan sam i zahvalan sam na podršci koju je Džemo pružio danas, te sam zahvalan svima koji su učestvovali u ovoj inicijativi. Borba je duga, a pravda spora ali nećemo odustati sve dok Bunski kanali ne budu slobodni. Uspjeli smo poništiti okolinsku dozvolu, osporiti investitoru izdavanje urbanističke saglasnosti. Idemo dalje, imamo velike planove za ovaj lokalitet, želimo ga urediti i učiniti dostupnim svim ljudima da uživaju. Zahtijevat ćemo od odgovornih da se Bunskim kanalima vratiti status spomenika prirode”, kazao je Oliver Arapović, predsjednik udruge Majski cvijet.
Pokret za odbranu rijeka u BiH čeka konkretna zakonska i podzakonska rješenja koje je Vlada FBiH obećala. Od Vlade Federacije BiH je zatraženo da što hitnije zaštiti rijeke i to:
– izmjenom pravilnika o okolinškim dozvolama da sve dozvole za centrale veće od 150kW izdaje Federacija, a ne kantoni
– izmjeni pravilnik kako bi se omogućilo formiranje posebnih komisija za ocjenu studija utjecaja izgradnje MHE
– izradu novog pravilnika kojim bi se precizirao način formiranja i rada komisija za ocjenu studija utjecaja MHE (od strane Federalnog ministarstvo okoliša i turizma)
– ukidanje poticaja za MHE od strane Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
– a onda i zakonima onemogući daljnju gradnju.
Borba aktivista za Bunski kanal traje već šest godina (Foto: D. S./Klix.ba)
Osim toga je važno da Vlada FBiH što prije izvrši revizuju svih izdatih dozvola i sagalasnosti za gradnju malih hidrocentrala, te u konačnici zaštiti ustavom vodu. (više pročitajte ovdje)
Aktivisti i aktivistice koji brane rijeke pozivaju i drugi entitet u Bosni i Hercegovini, Republiku Srpsku (RS), da poduzme slične korake. Nakon inicijative FBiH ranije ove godine, RS je također predložila sličan zaključak o zabrani daljnje izgradnje MHE, ali je Narodna skupština RS odbila prijedlog uprkos zahtjevu lokalnih zajednica. Poručili su kako je potrebno da nadležni što prije krenu u zaštitu rijeka i u ovom entitetu.
izvor: klix.ba
