Najveći skok odricanja državljanstva naše zemlje zabilježen je 2003. godine, kada je ta brojka dostigla skoro 10.000 u samo jednoj godini.
Od 2008. do 2015. godine zabilježen je period stagnacije, kada se državljanstva godišnje odricalo u prosjeku 3.500 osoba. Zatim period od 2016. do 2019. donosi blagi skok, kada se državljanstva BiH odricalo više od 4.000 osoba.
Pregled po godinama možete pogledati u nastavku:
- Godina 1996. – 6
- Godina 1997. – 6
- Godina 1998. – 13
- Godina 1999. – 19
- Godina 2000. – 63
- Godina 2001. – 2.608
- Godina 2002. – 8.346
- Godina 2003. – 9.128
- Godina 2004. – 7.057
- Godina 2005. – 5.698
- Godina 2006. – 4.739
- Godina 2007. – 4.684
- Godina 2008. – 3.509
- Godina 2009. – 3.316
- Godina 2010. – 3.606
- Godina 2011. – 3.394
- Godina 2012. – 3.514
- Godina 2013. – 3.538
- Godina 2014. – 3.519
- Godina 2015. – 3.591
- Godina 2016. – 4.441
- Godina 2017. – 4.503
- Godina 2018. – 4.493
- Godina 2019. – 4.159
- Godina 2020. – 3.168
- Godina 2021. – 3.110
- Godina 2022. – 2.622
- Godina 2023. – 2.219
- Godina 2024. – 1.669
- Godina 2025. – 1.580.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Klix.ba su kazali da se najčešće radi o odricanju radi sticanja državljanstva Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije.
“U postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju, ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode kao razlog rješavanje radno-pravnog statusa, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu”, kažu nam iz Ministarstva civilnih poslova.
Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom te građani koji stječu državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.
Bitno je naglasiti da je Njemačka 2024. godine promijenila svoj zakon, koji je do tada nalagao odricanje od državljanstva matične države (non-EU) kao uslov za sticanje državljanstva Njemačke. Taj novi zakon dopušta stjecanje njemačkog državljanstva bez obaveze odricanja od matičnog.
Međutim, i dalje postoji problem koji imaju građani koji su njemačko državljanstvo stekli prije juna 2024. godine i koji su se zbog toga odrekli državljanstva, jer naš zakon ne dozvoljava da vrate bh. državljanstvo ukoliko se ne odreknu njemačkog.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut za Klix.ba kaže da je odmah po stupanju na dužnost, odnosno i prije usvajanja izmjena njemačkog zakona, naložio da se svima koji zatraže odricanje sugeriše da sačekaju izmjene.
Ambasada i konzulati skoro da više i nemaju zahtjeva za odricanje od bh. državljanstva.
“Ostaje, međutim, problem preko 100.000 naših ljudi koji su se u ranijim godinama odrekli bh. državljanstva kako bi stekli njemačko. Naš zakon im dozvoljava da vrate bh. državljanstvo samo pod uslovom da se odreknu njemačkog, što će realno rijetko ko uraditi. U ekonomskom je i svakom drugom interesu BiH da ukloni tu nelogičnu odredbu iz svog zakona. Oko tog pitanja naša dijaspora u Njemačkoj ima jedinstven stav, bez obzira na nacionalnu, regionalnu ili bilo koju pripadnost”, kaže Arnaut.
Kada je riječ o osobama koje su ostvarile pravo na bh. državljanstvo, iz Ministarstva civilnih poslova BiH nam je objašnjeno da imaju evidenciju za osobe koje stječu pravo po osnovu člana 13. Zakona o državljanstvu BiH.
Član 13.
(1) Sljedeća lica imaju pravo da dobiju državljanstvo BiH na osnovu zahtjeva bez ispunjavanja uslova iz člana 9. stav (1) tač. b) i f).
a) emigranti koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu,
b) prva i druga generacija potomaka lica navedenih u stavu (1) koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu,
(2) Bračni drug lica navedenog u stavu (1) ovog člana, ima pravo na sticanje državljanstva BiH na osnovu molbe bez ispunjavanja zahtjeva iz člana 9. stav (1) tačka b) ukoliko ispuni uslove člana 10. tač. a) i b).
Od 1. januara 2025. godine do 31. decembra 2025. godine po članu 13. državljanstvo BiH je dobilo 15 osoba.
Državljanstvo BiH u 2025. godini dobile su tri osobe iz Rusije, tri osobe iz Turske, dvije osobe iz Crne Gore, dvije osobe iz Hrvatske te po jedna osoba iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Egipta, Austrije, Armenije i Luksemburga.
Klix.ba