Pored brojnih drugih nedaća koje je sa sobom donijela pandemija koronavirusa sve izraženiji je problem porasta nasilja i uznemiravanja zaposlenih u zdravstvenom sektoru.
Izvještaji Međunarodne organizacije rada (ILO) govore kako je izloženost zdravstvenih radnika diskriminaciji, stigmatizaciji, nasilju i uznemiravanju u porastu u cijelom svijetu.
Zdravstveni radnici suočeni su s diskriminacijom kako pacijenata, tako i porodica pacijenata koji su stavljeni u izolaciju ili su preminuli od posljedica zaraze koronavirusom.
Dr. Ivana Pavlović iz ambulante porodične medicine u Mostaru ističe kako je nasilje nad ljekarima i ostalim medicinskim osobljem posebno izraženo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje su uposlenici u prvom kontaktu s pacijentima.
– Učestalije je nasilje nad mladim ljekarima, posebno ženama, i to emocionalno nasilje, a pritom mislim na vrijeđanje, nazivanje pogrdnim imenima, psovanje, prijetnje, zastrašivanje – kazala je dr. Pavlović, dodavši kako je zabilježeno i nekoliko slučajeva fizičkog nasilja nakon čega je morala intervenirati i policija.
Po njezinim riječima, porodični ljekari jako su izloženi psihičkom pritisku i napadima zbog kompliciranih pravila u svakodnevnom radu i stalnih sukoba s pacijentima, koji često preko zdravstvenog sistema pokušavaju riješiti svoje socijalne i egzistencijalne probleme.
– Pacijenti se najčešće žale na činjenice koje su vezane uz samo funkcioniranje zdravstvenog sistema, a na koje mi zdravstveni radnici nemamo velik utjecaj – pojasnila je dr. Pavlović.
Papirologije sve više, vremena za pacijente sve manje
To su, naprimjer, duge liste čekanja, obavezno naručivanje na preglede koji nisu hitni, nestrpljivost pacijenata, pretjerani ili neopravdani zahtjevi, neopravdano korištenje bolovanja i slično.
– U doba pandemije obim posla je puno veći, papirologije je sve više, a vremena za pacijenta sve manje. Medicinsko osoblje je iscrpljeno i psihički i fizički jer mjesecima radi u otežanim uslovima, a pacijenti su u strahu, nestrpljivi, nervozni. Ekonomska situacija je sve lošija i puno pacijenata je ostalo bez posla i bez redovnih finansijskih primanja što također utječe na njihovo ponašanje – ističe dr. Pavlović.
Problematično je i to što većina pacijenata ne zna na koji način funkcionira zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini niti su upoznati sa svojim pravima, ali i obavezama koje imaju kao pacijenti.
Nasilje postalo općeprihvaćen model ponašanja
– Naravno, uvijek ima i slučajeva gdje je ponašanje medicinskih radnika razlog zbog kojeg je nastao konflikt – kazala dr. Pavlović.
Dodala je kako je nasilje postalo općeprihvaćen model ponašanja u bh. društvu.
– Pacijenti koji su agresivni većinom će dobiti sve što traže što je uvijek na štetu svih, a posebno pacijenata koji poštuju pravila i ne primjenjuju silu – upozorila je.
Zaposleni u zdravstvu vjeruju kako bi korak u smjeru rješavanja tog problema bio usvajanje zakonskih izmjena kojima bi se napad na zdravstveno osoblje tretirao kao napad na službenu osobu.
– Ako želimo zaštititi i sačuvati zdravstvene radnike neophodno je da nadležni što prije riješe ovo pitanje – istaknula je dr. Pavlović.
