U okviru programski sadržaja 513. Dana Ajvatovice u ponedjeljak, 19. juna 2023. godine od 19 sati u Donjem Vakufu, u saradnji sa BZK”Preporod”, održat će se javna tribina ” Tragovima bosanske pismenosti” a potom će biti otvorena i izložba Slovom o slovu: ” Tragovima bosanske pismenosti”. Mjesto dešavanja zgrada Doma kulture, JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf .
Na javnoj tribini na temu “Tragovi bosanske pismenosti” govorit će dr. sc. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ BiH.
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ kao najstarija i temeljna organizacija kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačka kulturna matica s tradicijom od 1903. godine, posebnu pažnju posvećuje bosanskom jeziku.
Prilikom prošlogodišnjeg obilježavanja Dana bosanske pismenosti prof. dr. Sanjin Kodrić je istakao da je izložba o bosanskoj pismenosti prilog domaćoj i međunarodnoj afirmaciji bosanskog jezika. Povodom Dana bosanske pismenosti BZK “Preporod” je u Galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti upriličio izložbu Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti, koju će Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ darovati Institutu za jezik i Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti, kao i drugim ustanovama i organizacijama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu zainteresiranim za afirmaciju bosanskog jezika i pismenosti na bosanskom jeziku.
Izložba Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti dokumentarna je izložba o povijesti pismenosti na bosanskom jeziku od srednjeg vijeka, pa sve do novijeg vremena, zaključno s početkom austrougarskog perioda. Izložba pokazuje duboku povijesnu ukorijenjenost i dugu tradiciju bosanskog jezika, ali i pismenosti na bosanskom jeziku, čiji se začeci javljaju upravo u dalekom srednjem vijeku, dok se njezin razvoj odvija tokom svih narednih stoljeća. Sve ovo vrijeme, a stjecajem različitih povijesnih okolnosti, tradicija bosanske pismenosti usložnjavala se, učinak čega jeste i višestrukost pisama bosanskog jezika, među kojima su najprije glagoljica i njezine različite varijante, od kojih je za Bosnu karakteristična glagoljica poluoblog tipa, potom posebna varijanta stare ćirilice, tzv. zapadna ćirilica bosanskog tipa, zatim bosančica te arebica, nakon čega slijede različite starije varijante ćirilice i latinice, kao i, napokon, savremena ćirilica i savremena latinica, odnosno ćirilica i latinica kakve danas poznajemo i koristimo.
