Donji Vakuf: Da li spomen – ploču, treba vratiti na mjesto koje je tokom agresije bilo mjesto formiranja logora, stradanja i torture nad civilima?

 

Prema dostupnim podacima na području Donjeg Vakufa bilo je 13 logora kroz koje je prošlo oko 200 građana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u periodu 1992. – 1995. Iako je tridesetak njih dalo iskaze haškim isljednicima, još niko nije odgovarao za donjovakufske logore i za ono što se dešavalo u njima. Posljednje hapšenje po nalogu Tužilaštva BiH više osoba na području Banje Luke zbog zločina nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Donjeg Vakufa počinjenog u proljeće i ljeto 1992. godine vraća nadu u pravdu. Želimo podsjetiti donjovakufsku javnost na zločine koji su se dešavali u Donjem Vakufu tokom proteklog rata gdje su pripadnici vojske i policije RS na nekoliko lokacija u Donjem Vakufu držali u zatočeništvu preko 200 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Većina njih bila je zatvorena u magacinu nekadašnjeg Vrbasprometa. Na toj lokaciji danas se nalazi TC Bingo.

Također želimo ukazati na činjenicu da je 2006. godine mjesto stradanja obilježeno spomen – pločom . Međutim, ploča je skinuta i prenesena na objekat u kojem je smješteno Udruženje RVI. O razlozima premještanja ploče nisu nam znali ništa reći ni u Udruženju logoraša Donji Vakuf. Šta ovo govori o našoj kulturi sjećanja, šta govori o nama samima? Zato želimo čuti i Vaše mišljenje: Da li spomen – ploču, treba vratiti na mjesto koje je tokom agresije bilo mjesto formiranja logora, stradanja i torture nad civilima?

Ni danas, 24 godina od prestanka ratnih stradanja u BiH ne postoji državni zakon o žrtvama torture. Politički spor na etničkoj osnovi opstruira donošenje državnog zakona o žrtvama torture. U Savezu logoraša u BiH, ističu da žrtve torture žele samo priznanje za svoje stradanje, te da bi finansijska reparacija mogla biti simbolična.

Facebook
Twitter
X
WhatsApp
Telegram
Email
Print