Iz zgrade u zgradu, od jednog do drugog šaltera. Svima dobro poznat scenarij kada želimo podnijeti neki zahtjev ili ipak podići potrebnu dokumentaciju. Digitalizacija je za sada samo daleki san i riječ navedena u Strategijama koje se ne provode.
Čekanje, odlazak na jedan pa na drugi šalter. Nerijetko iz institucije u instituciju. I opet bez pravog rezultata. Čest rezultat je ono što se kolokvijalno naziva “ganjanje papira”. Teško je građanima, teško je investitorima, kao i onima koji žele otvoriti firmu.
“Ne može ovako stotinu papira za neki predmet. Evo kao primjer jedan slučaj: odete na biro da ste ostali bez posla, onda vas oni naruče i onda idete opet na šalter. Ako trebate djecu osigurati opet”, “Neophodna nam je digitalizacija”, kazali su nam građani.
Trenutno je nezamislivo da u svom domu ili kancelariji jednim klikom popunimo svoj poreski obrazac, podnesemo zahtjev za građevinsku dozvolu, za vjenčani list i brojne druge dokumente zbog kojih moramo da odemo u više institucija. Sve bi to omogućio e-potpis.
U tom pravcu idu Općine Centar Sarajevo i Općina Tešanj u saradnji sa USAID-om. Tešanj će naredne godine izdati prvu elektronsku građevinsku dozvolu.
“Oni koji pokrenu taj proces dobijat će notifikacije na kontakt koji ostave i bit će obaviješteni u kojoj fazi je predmet, da li je pristigao dokument, odobrenje, saglasnost i znat će ko je i u kojoj fazi radio na tom predmetu i na koji način. To će značiti vrlo važne efekte za investiranje u BiH”, rekao je Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj.
Tome se nadaju i u Općini Centar. Do kraja ove godine najavljuju konkretne korake.
“Krenuli smo u proces nabavke digitalnih elektronskih potpisa za ovlaštene osobe iz općine, za pomoćnike načelnika i načelnika i za one osobe koje mogu vršiti potpisivanje iz nadležnosti službi kojima rukovode. Svjesni smo da ćemo u početku imati problema, ali smo spremni za e-upravu”, navela je Envera Pandžić, PR Općine Centar Sarajevo.
Niži nivoi vlasti tako u praksi imaju više sluha za digitalizaciju javne uprave. Viši nivoi koče proces, navode iz USAID-a.
“Nažalost imamo i korake unazad. Ono što nas je jako razočaralo jeste to što Vijeće ministara BiH nije bilo spremno da usvoji sve neophodno za e-potpis tako da su napravili korak koji ne ide u pravcu interesa svih građana”, istakla je Courtney Chubb, direktorica Misije USAID-a u BiH.
Problem je dugogodišnji. Pitanje jedinstvene baze elektronskih podataka kamen je spoticanja, a takva baza preduslov je za e-potpise.
“Jedan zakon je donesen 2006. pa je zastario. On je predviđao centralno certifikacioni tijelo na nivou BiH. Kada se krenulo u implementaciji zapelo je oko pitanja gdje će biti centralno tijelo i onda su iz Republike Srpske rekli: to je prenos nadležnosti”, pojasnio je Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave.
Interes građana i olakšavanje njihove svakodnevnice donosioci odluka ne uzimaju kao svoju nadležnost. Reforma javne uprave odavno se postavlja pred Bosnu i Hercegovinu i jedan je od prioriteta ulaska u EU za koju su, barem deklarativno, sve političke stranke.
“Naše vlasti su takve da su opredijeljene za EU, reforme, ali kada dođe do konkretnih poteza koji ugrožavaju monopol vlasti onda traže razloge zašto da ne idu u određenu reformu”, dodao je Ćuzulan.
Do takvih reformi, građanima ostaje samo strpljenje i čekanje u nepreglednim redovima, kao i slušanje dobro poznate rečenice: “Fali jedan papir”.
