Delta soj koronavirusa, koji se brže širi od prethodnih varijanti, može biti otporan i na neke od tretmana antitijelima, pa čak i na djelimičnu vakcinaciju, pokazala je studija francuskog Instituta Paster.
Istraživači su testirali krv ljudi koji su prethodno bili zaraženi kovidom, kao i onih koji su primili samo jednu dozu vakcina “Pfizera” ili “Astra-Zenece”, zaključivši da takve vrsta zaštite nije dovoljna za neutralisanje ovog soja.
Međutim, samo poslije dvije doze vakcine, ovaj soj je uspio da bude “nokautiran”, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u časopisu “Nature”.
Olivije Švarc, autor studije i šef odjeljenja za viruse i imunitet na francuskom Institutu Paster, rekao je da rezultati studije objašnjavaju uzroke povećane prenosivosti delta soja, posebno u djelimično nevakcinisanim zemljama.
“Dokazali smo da je povećana prenosivost delta soja povezana sa djelimičnom otpornošću na neutrališuća antitijela”, izjavio je Švarc.
Delta soj je zabrinuo zdravstvene zvaničnike zbog svoje sposobnosti brzog širenja. Prvi put je identifikovan u Indiji, a proširio se na više od 90 drugih zemalja.
“Ova studija govori zašto vakcinacija ima zaštitnu ulogu protiv delta soja tek nakon dvije doze vakcine. Jedna doza vakcine ne aktivira dovoljne količine neutrališućih antitijela”, izjavio je Švarc.
U poređenju sa alfa sojem, koji je prvi put otkriven u Ujedinjenom Kraljevstvu, delta soj je četiri puta manje osjetljiv na antitela u krvi ljudi koji su se oporavili od kovida do 12 mjeseci nakon njihove infekcije.
Pojedinci koji su dobili samo jednu dozu vakcina “Pfizera” ili “Astra-Zenece” bili su ili slabo ili uopšte nisu zaštićeni ni protiv delta ni protiv beta soja, koji je prvi put otkriven u Južnoj Africi.
Međutim, sa drugom dozom vakcine, odgovor neutrališućih antitela je bio 95 odsto, pokazala je studija.
Pored toga, antitijela proizvedena vakcinama bila su tri do pet puta manje efikasna protiv delta soja, u poređenju sa alfa i beta varijantom virusa.
federalna.ba
