Građani u Bosni i Hercegovini dužni su bankama gotovo 11 milijardi maraka, a neke banke su već počele podizati kamate i to će se drastično odraziti na kućne budžete.
Građanima koji su kreditno zaduženi stižu poruke o povećanju kamata na već podignute kredite iz Raiffeisen banke, Bosna Bank International (BBI), NLB banke i Sparkasse banke, dok ostale banke u BiH nisu povećavale kamate.
– U toku 2022. godine i u prvoj polovini 2023. godine, dinamično su se mijenjali uvjeti na finansijskim tržištima izvan BiH. U okvirima pooštrenih monetarnih i kreditnih politika, vodeće centralne banke (ECB, FED, BoE) su podizale nivoe referentnih kamatnih stopa, a što je imalo za cilj obuzdavanje inflacije i smanjivanje potrošnje u razvijenim ekonomijama. Nove okolnosti na tržištima imale su efekte i na međubankarske kamatne stope u Evropskoj uniji koje su korištene kao referentne kod ugovaranja dugoročnih kredita i u Federaciji BiH – pojašnjava za Faktor Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Dio kreditnog portfolija banaka u BiH je ranije ugovoren i vezan za referentne stope, najčešće iz skupine EURIBOR.
– Agencija za bankarstvo donijela je niz odluka koje su imale za cilj upravljanje rizicima i izbjegavanje automatskog ili neopravdanog prijenosa negativnih efekata na naše tržište. I pored spomenutih poremećaja na drugim tržištima, nivoi kamatnih stopa u Federaciji BiH ostaju stabilni. U skladu sa važećim zakonskim okvirom i vlastitim politikama, pojedinačne banke i dalje imaju mogućnost ugovaranja i primjene promjenjivih kamatnih stopa – naglašava Mahmuzić.
Da li je ograničen rast kamata u BiH?
– Uvažavajući trenutne rizike rasta kamatnih stopa, banke se odlučuju za ponudu fiksnih stopa, odustajanje ili odgađanje primjene većih stopa, primjenu povećane stope do nivoa koji je prema odlukama Agencije za bankarstvo određen kao značajan ili prihvatljiv do 200 baznih poena ili dva posto. Samo u specifičnim dijelovima kreditnog portfolija pravnih lica bilježe se korekcije kamatne stope preko nivoa koji je određen kao značajan (preko 200 baznih poena ili dva posto) – ističe Mahmuzić.
