Zbog toga sada i očevi uzimaju bolovanje zbog djece, dok supruge moraju raditi.

– Ja sam jedan od tih očeva jer meni je, da tako kažem, lakše uzeti bolovanje nego supruzi. Naime, ja radim u državnoj ustanovi, a ona je kod privatnika i ne može često biti na bolovanju zbog naše kćerke. Naše dijete je još malo i ide u vrtić, a to je sredina gdje su djeca vrlo često bolesna. Upala grla je gotovo prešla u hronično, prehlade. Još ste na određeni način zaštićeni kada radite u državnoj ustanovi, nego kod privatnika – kazao nam je Samir iz Sarajeva.

Bolovanje do šest mjeseci

U zavodima zdravstvenog osiguranja širom Federacije Bosne i Hercegovine smo pitali koliko često očevi koriste bolovanje umjesto majki, zbog djece, međutim, oni precizne odgovore nisu imali.

– Utvrđivanje potrebe za privremenom spriječenošću za rad u isključivoj je nadležnosti izabranog ljekara, a u skladu sa odredbama Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika. Pravilnikom je regulisan postupak utvrđivanja i trajanja privremene spriječenosti, propisani su dijagnostički kriteriji, rokovi najdužeg trajanja odsustva, te način praćenja – navodi Riad Kurtalić, stručni saradnik Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona.

Dodaje da osiguranik može uzeti bolovanje po osnovu njege oboljelog člana porodice, na prijedlog konzilija doktora odgovarajućih specijalnosti i to do šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, kada se radi o njezi djeteta oboljelog od cerebralne paralize ili druge teške urođene degenerativne bolesti starosti do sedam godina života.

Osiguranik može uzeti bolovanje do četiri mjeseca, kada se radi o njezi djeteta do 15 godina života, a do dva mjeseca kada se radi o njezi člana porodice starijeg od 15 godina života.

Članovima porodice osiguranika smatra se roditelj (otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelji osiguranika).

Kontaktirali smo i Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo gdje su nam kazali da oni vode evidenciju privremene spriječenosti za rad više od 42 dana.

– Ne raspolažemo podacima koliko često očevi koriste bolovanje zbog djece, kao i koliko očevi koriste porodiljsko bolovanje umjesto svojih supruga – odgovorili su nam u Zavodu.

U Zavodu zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanskog kantona kazali su nam kako je određeno da osiguranici imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad, ako su određeni da njeguju oboljelog supružnika ili dijete pod uvjetima propisanim Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH.

Odgovore smo potražili i u Zavodu zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona.

Identična primjena u svim kantonima u FBiH

– Pravilnikom o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika, uređen je način, postupak i medicinski kriterij za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad. Zatim, drugostepeni postupak, nadzor u vezi s privremenom spriječenošću za rad, kao i druga pitanja u vezi sa privremenom spriječenošću za rad. Članom 16. Pravilnika koji se primjenjuje na području svih kantona FBiH pa tako i ZDK utvrđeno je da osiguranik ostvaruje privremenu spriječenost za rad po osnovu njege oboljelog člana porodice, na prijedlog konzilija doktora odgovarajućih specijalnosti, te uvjeti i rokovi najdužeg trajanja bolovanja po ovom osnovu u zavisnosti od medicinskih indikacija i starosne dobi djeteta. Dakle, Pravilnik pravo na privremenu spriječenost za rad po osnovu njege oboljelog člana porodice ne priznaje isključivo majci djeteta, jer je to pravo priznato svim zaposlenim osobama koje imaju status osiguranika – stoji u odgovoru koji potpisuje Omer Škaljo, direktor Zavoda zdravstvenog osigiranja ZDK.

Dodao je kako Zavod ne raspolaže podacima o tome koliko često očevi koriste bolovanje po osnovu njege oboljelog člana porodice, niti po osnovu porodiljskog odsustva.

– Podatke o tome možete zatražiti od domova zdravlja sa područja ZDK i Zavoda za medicinu rada… – navodi.