Crveni krst Federacije Bosne i Hercegovine obilježava svoj dvadeset peti jubilej i 110 godina postojanja u Bosni i Hercegovini. Ovaj dan je posebno značajan za sve one koji svakodnevno pružaju razne oblike pomoći svima onima kojima je, u vremenima u kojima živimo, pomoć neophodna.
Poseban aktivizam volontera i članova Crvenog krsta BiH pokazuju u kriznim situacijama i nesrećama, kao što su poplave i situacija sa pandemijom COVID-a, zatim migracije i slično. Svako ko je uključen u Crveni krst donio je svoj doprinos radu i djelovanju ove institucije. Namik Hodžić, sekretar Crvenog krsta Federacije BiH:
„Trenutno imamo oko 30 hiljada članova Crvenog križa, zatim preko 3 hiljade aktivnih volontera i oko 150 profesionalaca koji, svojim radom i zalaganjem, nastoje implementirati ciljeve i zadatke Crvenog križa i zakona Crvenog križa/krsta Federacije, ali i globalnog mandata Crvenog križa/krsta.“
Ova godina posebno je važna jer je 110-ta godišnjica nastanka i djelovanja ove organizacije. To Crvenom krstu ujedno daje još veći značaj kao lideru humanitarnog rada u našoj zemlji, jer je najveća najsnažnija i najpouzdanija, a i najveći partner zajednici, pogotovo kada su u pitanju krizne situacije.
„Danas ćemo, odnosno večeras, uručiti najznačajnijima najznačajnija priznanja, plakete zahvalnice velikom broju naših volontera, članova, zaposlenih, ali i partnera i prijatelja koji nas podržavaju u promociji naših aktivnosti gdje, svakako, ističemo i vaš radio.“
Crveni krst na našim prostorima, navodi Rezama Musić, sekretar Crvenog krsta Opštine Novi grad Sarajevo, formiran je prije 150 godina. Ova organizacija u svijetu je formirana kako bi se unesrećenima, na ratištima, utopljenicima, pružila prva pomoć. U skladu s tim usvojene su i Ženevske konvencije i protokoli koji obavezuju sve ljude da ih poštuju prilikom ratnih sukoba, ali i u mirnodopsko vrijeme kada su u pitanju elementarne nepogode. Međutim, situacija danas vodi i drugim vidovima pomoći. Rezama Musić:
„Nažalost, još uvijek je imanentno da se bavimo socijalnom pomoći našim građanima na području cijele BiH. Jer, kao što znamo, da je socijalno stanje većine naših sugrađana ispod samog nivoa održivosti, odnosno samoodrživosti.“
Prema riječima gospođe Musić, naši sugrađani i danas traže pomoć Crvenog krsta kada su u pitanju osnovne stvari za život dostojan čovjeka – hrana, higijena, sanitetski materijali, ortopedska pomagala i ostalo. Ali, ne treba zanemariti ni programske aktivnosti kojima edukuje stanovništvo, učenike i zaposlene, ali i buduće vozače u pružanju prve pomoći s obzirom na poražavajuće podatke kada su u pitanju saobraćajne nesreće u našoj zemlji:
„Vrlo često se ne pruži adekvatna pomoć, jer se ne zna i ljudi umiru iz tog razloga. Nastojimo da probudimo svijest kod ljudi, naših sugrađana, da su i zakonom obavezni da pruže prvu pomoć unesrećenom na kojeg naiđu.“
Još uvijek postoji i služba traženja gdje se Crveni krst bavi obavještavanjem porodica o rezultatima pronalaska nestalih. Osim toga, ne treba zanemariti ni mlade volontere koji su, kroz Crveni krst, često našli svoj životni put. Nažalost, treba naglasiti da i danas rade Narodne kuhinje koje su zaživjele davne 93. godine. Kriterijum da bi neko dobio obrok u ovoj kuhinji, danas, izuzetno je rigorozan. Rezama Musić:
„Oni koji su danas na javnim kuhinjama su uglavnom ljudi koji ne posjeduju nikakva materijalna, skoro nikakva, minimalna finansijska sredstva.“
Volonteri Crvenog krsta širom BiH svakodnevno obilaze osobe koje su u potrebi da neko o njima brine, a nemaju nikoga i prepušteni su sami sebi. Pritom, nisu u situaciji da sebi priušte platiti usluge nekoga ko bi o njima brinuo. Volonteri im donose hranu i potrepštine koje sebi ne mogu priuštiti. Uz to im pružaju ono najpotrebnije – komunikaciju i druženje koje je svakom živom biću i najpotrebnije.
Federalna
