U susret “Crnom petku” i prazničnim popustima, potrošačka groznica i u Bosni i Hercegovini. “Crni petak” u našoj zemlji prošle godine oborio je rekorde potrošnje, budući da su kupci potrošili više od 372 miliоna maraka, samo u tom danu. Uprkos izazovima ekonomske situacije, šoping centri u našoj zemlji očekuju pune ruke posla, a građani veće popuste. No, jesu li sniženja stvarna, te kako izbjeći zamke?
Zadnji petak novembra rezervisan je za kupovinu po sniženim cijenama. Groznica “Crnog petka” kod dijela trgovaca proširila se na cijelu sedmicu, pa su sniženja u pojedinim radnjama već aktuelna.
Da “Crni petak” u BiH nije ono što je u Americi, odakle potiče ovaj fenomen koji je pokorio većinu zemalja svijeta, jasno je čim uđete u radnje. Iako na reklamama nerijetko privlače kupce nudeći popuste i do 70 odsto, stvarna sniženja se kreću od 20-40 odsto.
“Mi stalno govorimo potrošačima – ako planirate nešto da kupujete i očekujete ‘Crni petak’, pogledajte kolika je cijena bila tog proizvoda u maju, junu, prije nego dođe popust. Jer kod nas je prisutan taj tzv. tihi rast cijena i onda se podigne za onoliko koliko je sad manje, tako da trgovac sigurno neće biti na gubitku”, ističe Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono”.
Prividna ili ne, sniženja na “Crni petak” pune tržne centre. Prošle godine u BiH građani su potrošili više od 370 miliona KM samo na taj dan.
Takva situcija nije iznenađenje, jer živimo u vrijeme kada su i najmanji popusti dobro došli.
“Na zapadu su marže mnogo veće nego kod nas i onda u momentu kada dođe do snižavanja, trgovci se odreknu marže s jedne strane, a sa druge odreknu se i dijela same vrijednosti da bi se oslobodili magacini, tako da to što se kod nas dešava je adekvatno našoj ekonomskoj situaciji”, navodi ekonomista Zoran Pavlović.
A kod nas je tržište siromašno i onda su, kao i cijene, i popusti u skladu sa ekonomskom situacijom. Psihološki gledano, “Crni petak” nam pokazuje koliko smo podložni masovnim sugestijama.
“Vrijeme u kojem se donosi puno neracionalnih, nerazumnih odluka, u kojem se kupuje puno toga što nam zapravo uopće ne treba, ali treba nam osjećaj zadovoljstva da smo i mi koji vrlo loše stojimo materijalno uspjeli nabaviti nešto jeftino, da smo čak nekoga ko ima mnogo više nadmudrili i eto, možda u tom dijelu zadovoljstva je opravdano, ali materijalno u svakom slučaju ne”, ističe psiholog Marko Romić.
Potrošačko ludilo nastaviće se i nakon “Crnog petka” jer slijede praznici. Stoga, stručnjaci pozivaju na racionalnu kupovinu, jer potrošačka groznica osim zadovoljstva može ostaviti i osjećaj praznine nakon impulsivne kupovine, ali i minuse na računu.
