Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao je da je sindikalna potrošačka korpa u januaru iznosila 3.149,80 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 44,48%, a minimalnom platom je 31,75%.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine pokazuju da su cijene uvezenih proizvoda sa dažbinama u nekim slučajevima i duplo manje u odnosu na cijene hrane koju kupujemo u marketima.
Cijene hrane i zarade trgovaca sve veće, a kućni budžeti građana u Bosni i Hercegovini sve tanji. Kada se cijene uvozne hrane sa svim uračunatim dažbinama uporede sa cijenama u marketima evidentno je da su neki proizvodi i duplo skuplji.
U Pokretu potrošača smatraju da trgovci zaračunavaju vrtoglave marže, zbog nedovoljnih kontrola.
Ekonomisti kažu da građani u BiH više od 50 posto mjesečnih primanja troše na hranu, a u razvijenim zemljama 20 posto. To je kažu pokazatelj siromaštva jednog društva, što trgovci zidanjem cijena itetkako koriste. Apsurdno je da siromašni građani Bosne i Hercegovine plaćaju skuplje uvozne proizvode nego što koštaju u matičnim zemljama, koje su mnogo bogatije od nas, upozorava ekonomski analitičar Aleksa Milojević.
“Imamo situaciju da su cijene hrane kod nas veće nego u matičnim zemljama. Imamo uvozni lobi zbog koje zbog nestašice domaće hrane zidaju cijene kako hoće i sada se snabdjevači tržni centri međusobno dogovore i naprave monopol“, kaže Milojević.
Razloge za ovakvu nezavidnu situaciju za građane, ekonomski stručnjaci vide u nedostatku domaće proizvodnje i robnih rezervi, ali i nepostojanju zakona kojim bi se onemogućilo monopolsko udruživanje.
Radiosarajevo.ba
