Na svjetskim tržištima cijene nafte pale su i prošle sedmice, druge zaredom, jer su nakon SAD-a i ostale članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) najavile prodaju nafte iz strateških rezervi kako bi povećale ponudu na tržištu i spustile cijene.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 1.5 posto, na 102.78 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1 posto, na 98.26 dolara.
Pad cijena druge sedmice zaredom zahvaljuje se objavi da će članice IEA prodati 120 miliona barela nafte iz strateških rezervi u idućih šest mjeseci.
SAD, koji je već prije najavio prodaju iz rezervi, plasirat će na tržište u sklopu IEA-ine inicijative 60 miliona barela i još 120 miliona posebno.
Najveći svjetski potrošači nafte intervenišu jer su od početka napada Rusije na Ukrajinu krajem februara cijene nafte snažno porasle, što dodatno potiče ionako visoku inflaciju u svijetu.
A to bi moglo natjerati centralne banke na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što bi izazvalo usporavanje oporavka svjetske privrede, prenosi Hina.
Mišljenja analitičara
Analitičari investicijske banke JPMorgan smatraju da će prodaja nafte iz rezervi na kratki rok uvelike pomoći da se nadoknadi milion barela ruske nafte dnevno, koji će, kako procjenjuju, biti trajno izgubljen.
“Ali u 2023. i godinama koje slijede globalni proizvođači vjerojatno će morati povećati ulaganja kako bi nadoknadili izgubljenu rusku naftu i ponovo napunili strateške rezerve IEA-e”, upozoravaju analitičari JPMorgana.
Analitičar PVM-a Stephen Brennock nije, ipak, siguran da će zalihe riješiti problem: “Rekordne količine barela iz rezervi nisu potpuno otklonile sumnje da nadolazeća poplava u opskrbi možda ipak neće riješiti problem gubitka ruske nafte.”
Ruska proizvodnja nafte i plina pala je u prvih šest dana aprila na 10.52 miliona barela dnevno, s prosječno 11.01 miliona barela dnevno u prošlom mjesecu.
I dok je zapadni kupci zbog sankcija zaobilaze, Rusija je našla kupce za svoju naftu u Aziji.
Analitičari iz ANZ Researcha upozoravaju ipak da bi nafta iz rezervi mogla odvratiti proizvođače, uključujući Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) i američke firme koje naftu proizvode iz škriljca, od ubrzanog povećanja proizvodnje, čak i uz cijenu od oko 100 dolara po barelu.
Zabrinutost za potražnju i jačanje dolara
Uteg cijenama bila je prošle sedmice i zabrinutost za potražnju, nakon što je Šangaj produžio mjere izolacije kako bi suzbio širenje koronavirusa.
Cijene su bile pod pritiskom i zbog jačanja dolara, što čini naftu skupljom za imatelje drugih valuta. A dolar jača jer bi zbog visoke inflacije američka centralna banka do kraja godine mogla agresivno povećati ključne kamatne stope.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske privrede od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile su oko 30 posto.
