Nacionalistička retorika i briga za vlastite političke interese odavno Bosnu i Hercegovinu čine nestabilnim tlom za ulaganje stranog kapitala. Bez promjene političke situacije, i investicije ostaju daleko od bh. prostora. Broj radnika gotovo je izjednačen sa brojem penzionera. Ako trend bude nastavljen, prijete nam daleko ozbiljniji problemi, pa i potpuni finansijski kolaps.
Proces evropskih integracija prilika je za pokretanje privrednih aktivnosti. Prijetnje tome u BiH nisu samo političke nego i demografske.
„Odlazak mladih jedan je od najvećih problema. 2021. smo bili svjetski šampioni i kasnije smo u vrhu svjetskih parametra, a parametri pokazuju da je penzioni fond pred kolapsom“, kazao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Ekonomski analitičar Damir Bećirović smatra da je razlog tome politička nestabilnost koja godinama vlada u BiH: “Kapital ne ide tamo gdje je neizvjesna politička situacija jer nema sigurnosti privatnog vlasništva i pravne sigurnosti. Drugi razlog, u odnosu na neke susjedne zemlje, kao što je Srbija, jeste da ne dajemo posebne poticaje i subvencije stranim investitorima”.
Digitalna platforma ekonomske diplomatije treba osnažiti međunarodnu saradnju i promovisati bh. proizvode i usluge, ali i informisati zainteresovane investitore o poslovnom ambijentu i mogućnostima.
„Nije dovoljno biti digitalan ili binaran, pun nula i jedinica. Ovdje moramo biti analogni – dakle, uzeti sve u obzir ono što nas okrupnjava i čini pozitivan pozitivan ambijent u BiH“, kaže predsjednik VTK-a BiH Vjekoslav Vuković.
Bez investicija nema razvoja. Samo u prvom kvartalu ove godine strane investicije premašile su 509 miliona maraka, što je za 4 posto više u poređenju sa istim periodom prošle godine. Iako podaci ukazuju na povećanje, imajući u vidu koliko se stranog kapitala slijeva u susjedne zemlje, to je nedovoljno. Najprivlačnija investitorima je Srbija.
„Sektor proizvodnje je najznačajniji sektor po iznosu priliva stranih ulaganja, potom slijedi trgovina, bankarstvo, telekomunikacije… U odnosu na zemlje regiona, BiH se izdvaja u sektoru proizvodnje i prerade drveta, te sektorima energetike i metaloprerade“, ističe Jasmina Dževlan, stručni savjetnik za odnose s javnošću u FIPA-i.
Među prvih pet po visini stranih investicija u BiH, nakon Hrvatske i Srbije, jeste Austrija. Dosad je u BiH uložila 1,2 milijardu eura.
„BiH je za naše kompanije postala sve značajnija, postoji interes za ulaganja u obradu metala, a osim toga, sve je više austrijskih kompanija koje sa podružnicom u BiH nadoknađuju nedostatak kvalificiranog osoblja u austrijskoj matičnoj firmi. Oko 200 austrijskih kćerki firmi posebno su aktivne u loan poslovima u proizvodnji – naročito u obradi metala i drveta, u finansijskom sektoru, sa našim bankama i osiguranjima, ali i u građevinskom sektoru“, navodi Martha Suda, trgovinska savjetnica Ambasade Austrije u BiH.
Političke prilike nisu magnet za privlačenje stranih investicija, ali ni garant sretnije budućnosti, zbog čega stanovništvo traži egzistenciju izvan bh. granica, pretežno u zemljama Zapadne Evrope.
„Ne možemo očekivati bilo kakve strane investicije u smislu green field investicija, otvaranja fabrika i sličnog – jer mi nemamo dovoljno radne snage za tako nešto. Apsurd je da imamo nekoliko stotina hiljada nezaposlenih ljudi – ali to nije aktivna radna snaga“, dodaje Bećirović.
Bez političke stabilnosti, svi potencijali za unapređenje investicijske klime mogli bi ostati neiskorišteni, a potrebni stani kapital sve dalje od BiH.
federalna.ba