Ovaj sindrom je samo u rijetkim slučajevima smrtonosan, a pacijenti se obično oporavljaju u roku od nekoliko dana ili sedmica.
Istraživači iz Cleveland Clinica proučavali su pacijente sa srčanim problemima u dvije bolnice, a koji su liječeni ovog proljeća, upoređujući ih s pacijentima sa sličnim srčanim problemima u posljednje dvije godine.
Novi pacijenti imali su dva puta veću šansu da imaju sindrom slomljenog srca, navodi se u studiji koja je objavljena u medicinskom časopisu JAMA Network Open.
Studija je proučila zdravstveno stanje 1.914 pacijenata iz pet različitih dvomjesečnih razdoblja, uključujući uzorak od više od 250 pacijenata hospitaliziranih u martu i aprilu. Studija je zaključila da je povećanje oboljelih vjerovatno povezano s “psihološkim, socijalnim i ekonomskim stresom” uzrokovanim pandemijom, a koja je uključivala “nametnuti karantin”, nedostatak socijalne interakcije, stroga pravila fizičkog distanciranja i njegove ekonomske posljedice u životu ljudi”.
“Pandemija je stvorila paralelno okruženje koje nije zdravo. Emocionalno distanciranje nije zdravo. Ekonomski utjecaj nije zdrav. Vidjeli smo puno pacijenata koji su imali sindrom slomljenog srca, a nisu imali koronavirus”, rekao je Ankur Kalra, kardiolog koji je vodio studiju.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je u maju da je zabrinut zbog utjecaja pandemije na mentalno zdravlje.
Treba naglasiti da su u ovoj studiji postojala i mala ograničenja. Istraživači su pregledali samo medicinsku dokumentaciju pacijenata u sjeveroistočnom Ohiju te su sugerirali da bi istražili i direktnu vezu sa sindoromom slomljenog srca i koronavirusom.
“Možda su u potpunosti u pravu. Ne protivim se hipotezi. Prigovaram statističkim metodama”, rekao je dr. John Horowitz, profesor kardiologije s Univerziteta u Adelaidu u Australiji.
