Žozep Borelj (Josep Borell) visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik EK napisao je novi blog koji prenosimo u cijelosti.
– Ove subote, 18. marta, sazivam sastanak na visokom nivou u okviru Dijaloga Beograda i Prištine. Sastanak se razlikuje od prethodnih i to ne samo po tome što se umjesto u uobičajenim salama Evropske službe za vanjske poslove u Briselu, ovaj put sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Albinom Kurtijem sastajem u regionu, u Ohridu, Sjevernoj Makedoniji. Drugačiji je i zbog toga što ćemo našu diskusiju usmjeriti na Aneks o implementaciji nedavnog sporazuma EU koji će dovesti do dugoročne normalizacije odnosa između Kosova i Srbije. I jedno i drugo će, suštinski, dovesti do normalizacije života u regionu i otvoriti put Kosova i Srbije ka EU.
Posebna pažnja posvećena Zapadnom Balkanu
Zapadni Balkan je drugačiji od bilo kojeg drugog regiona u neposrednom susjedstvu EU, što sam shvatio i prije nego sam u decembru 2019. godine preuzeo dužnost visokog predstavnika EU i potpredsjednika Evropske komisije.
Jedan od koraka koji prethode imenovanju na poziciju šefa diplomatije EU jeste saslušanje pred Evropskim parlamentom. U mojoj polemici sa parlamentarcima, posebna pažnja je bila posvećena ovom regionu u evropskom okruženju, a iznad svega mojim planovima i idejama u vezi Dijaloga o normalizaciji odnosa, koji je u tom trenutku EU podržavala već cijelu deceniju. Tom prilikom sam se obavezao da će moja prva bilateralna posjeta u svojstvu visokog predstavnika EU i potpredsjednika Evropske komisije biti Kosovu i Srbiji. To obećanje sam i održao.
Čim sam zvanično preuzeo dužnost visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Evropske komisije, Zapadni Balkan je prirodno postao jedno od težišta moje pažnje. Svaki put kad se sastanem sa predstavnicima civilnog društva tokom brojnih posjeta regionu, uvijek mi jasno naglašavaju da većina ljudi koji žive na Balkanu ne želi da bude zaglavljena u devedesetim, stalno suočena sa zaostavštinom prošlosti. Žele da gledaju naprijed, a ne unazad, da žive u demokratijama vođenim vladavinom prava, u društvima koja pružaju mogućnosti za sve. Želja da budu dijelom naše zajednice vrijednosti nije nedosanjani san te stoga cijelo rukovodstvo EU, te ja lično, podržavamo njihove težnje. Zapadni Balkan je dio Evrope i nije moneta za Putinovo potkusurivanje u njegovim imperijalističkim snovima.
Normalizacija odnosa
Međutim, da bi otvorili put ka ostvarenju svog cilja članstva u EU, Srbija i Kosovo moraju normalizovati odnose. Ne postoji način da se to zaobiđe. EU ispunjava svoj dio zadaće i Dijalog Beograda i Prištine je okosnica mog mandata. Vijeće se usaglasilo sa mojim prijedlogom imenovanja ambasadora Lajčaka za specijalnog predstavnika EU za Dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, a njegov prvi zadatak je da ubrza proces. A to smo i uradili. U 2020. godini smo održali niz sastanaka na visokom nivou te u svojstvu glavnog pregovarača u Briselu sa fokusom na pregovore o sveobuhvatnom pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova koji uređuju sva otvorena pitanja.
Niko nikada nije rekao da će tako monumentalan zadatak, kao što je postizanje sporazuma o normalizaciji, biti jednostavan. Bilo je uspona i padova, a često su se naizgled mala i tehnička pitanja pokazivala kao izrazito osetljiva i politička, sa potencijalom da prerastu u nasilje.
Ruska agresija protiv Ukrajine promijenila je cijelu sliku. Dijalog nije samo o Kosovu i Srbiji, već se mora posmatrati u aktuelnom širem geopolitičkom kontekstu, u odlučujućem trenutku u evropskoj historiji.
Bolja budućnost
Ali umjesto da napredujemo ka široj slici normalizacije odnosa kako bismo Evropu učinili bezbjednijom i osigurali bolju budućnost za sve u regionu, u drugoj polovini 2022. godine, naše vrijeme i energija su se crpili na upravljanje krizama, barikade i prijetnje nasiljem te pritiskajućim rokovima. Nije bilo lako smiriti situaciju i izbjeći potpuni sukob, ali smo uspjeli.
Ovaj začarani krug kriza na ivici eskalacije ili čak nasilja morao je da prestane. Stoga smo u septembru 2022. godine, uz podršku lidera Njemačke i Francuske i naših američkih prijatelja, predstavili hrabar prijedlog predsjedniku Srbije Vučiću i premijeru Kosova Kurtiju. Prijedlog koji bi stavio tačku na upravljanje krizama i umjesto toga preusmjerio pažnju na normalizaciju i pomirenje te pomogao cijelom regionu da napravi korak ka Evropi.
Tokom posljednjeg sastanka na visokom nivou između dva lidera, koji sam sazvao 27. februara ove godine, postigli su suglasnost da nisu potrebne dalje diskusije o Prijedlogu Evropske unije o putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, dokumentu kojeg je podržalo svih 27 država članica EU na sastanku Evropskog vijeća u februaru, što nije mali podvig i predstavlja važan korak naprijed. Ali, još nije gotovo.
Zato je sada trenutak da se fokusiramo na širu sliku i ne dozvolimo da se još jedan prozor mogućnosti zatvori pred očima ljudi u regionu, kao što je već više puta viđeno u novijoj historiji.
Posrednici u dijalogu
Sada je vrijeme da Srbija i Kosovo postignu saglasnost o Aneksu o implementaciji, kao sastavnom dijelu Sporazuma, te usaglase načine provedbe njegovih odredbi.
EU nije tek puki zapisničar ali ni strana u Dijalogu. Mi jesmo i ostajemo posrednik u Dijalogu. EU je krajnja destinacija za Srbiju i Kosovo. Nastaviću neumorno da radim na konačnom postizanju sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa koji je prihvatljiv za države članice EU, u skladu je sa međunarodnim pravom i evropskom pravnom stečevinom i doprinosi regionalnoj stabilnosti. Sporazum koji je na stolu predstavlja važan korak ka tom cilju.
Ovo je trenutak da lideri Kosova, Srbije i cijeloga Zapadnog Balkana pokažu hrabrost i zajedničku odgovornost za uspjeh procesa pridružavanja čitavog regiona u EU.
“Zadaća lidera je da svoje ljude sa sadašnjih pozicija dovedu tamo gdje nikada nisu bili”, rekao je jedan od mojih iskusnih kolega. Zadaća lidera je i da ljudima osiguraju željenu kvalitetu života, i dodao bih, kvalitetu života koju nosi članstvo u EU.
avaz