Bosna i Hercegovina polako, ali sigurno postaje zemlja starih ljudi. Na ovu činjenicu utječe podatak o broju umrlih osoba, broju prekida trudnoće (abortusa), broju osoba koje svake godine napuste zemlju te psihološkim aspektima kod mladih ljudi vezanih za osnivanje bračne zajednice, koji su najčešće negativni.Proteklih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini se pojavljuje trend povećanja broja umrlih u odnosu na broj rođenih tokom jedne godine.
U prvoj polovini ove godine registrovano je 13.374 živorođene djece, što u odnosu na isti period 2016. godine pokazuje rast broja živorođenih za 0,72 posto. Međutim, broj umrlih je i dalje u porastu i u prvih šest mjeseci 2017. godine je 18.798, a u procentima je to za 4,34 posto više u odnosu na proteklu godinu, podaci su to Agencije za statistiku BiH.
To ukazuje na činjenicu da je BiH zemlja koja se već duže vrijeme suočava s negativnim prirodnim priraštajem i samo u prvoj polovini ove godine broj umrlih u odnosu na broj rođenih je veći za 5.424 osobe. To je zabrinjavajući podatak s obzirom na to da je za cijelu prošlu godinu taj broj iznosio 6.254.
Sličan trend je zabilježen i prethodnih godina kada je u zemlji bilo više umrlih u odnosu na broj rođenih. Tako je i u 2013. godini zabilježen negativan prirodni priraštaj kada je broj umrlih u odnosu na broj rođenih bio veći za 4.734 osoba. Te godine je u zemlji umrlo 35.837 osoba, u odnosu na 31.103 rođene djece. Ni 2012. godine nije bila drukčija situacija s obzirom na to da je broj umrlih u odnosu na broj rođenih bio veći za 3.270 osoba. Te godine u zemlji je umrlo 35.817 osoba, u odnosu na 32.547 rođene djece.
Ukoliko se pogleda nekoliko godina unazad, posljednji “ohrabrujući” podaci za našu državu bili su 2003. godine, kada je broj živorođene djece iznosio 36.226, a broj umrlih 32.528. Tada je zabilježen pozitivan prirodni priraštaj i iznosio je 3.698. Od 2009. godine do danas on je negativan.
U prvih šest mjeseci ove godine sklopljeno je manje brakova u odnosu na isti period 2016. godine, a povećan je broj razvoda. Brojke pokazuju da je riječ o 7.656 sklopljenih brakova i 941 razvodu u 2017. godini, a 7.948 novih brakova i 841 razvodu u prošloj godini.
Zanemarujući odnos države prema porodiljama
Za negativan prirodni priraštaj mnogi stručnjaci uzroke vide u niskom natalitetu, nedostatku prioriteta za osnivanje porodice, kao i porastu broja abortusa.
Maja Gasal-Vražalica, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, navela je kako je nedavno predložila Vijeću ministara BiH da se oformi krizni štab sastavljen od osoba iz struke, demografa, ekonomista, zdravstvenih i radnika iz oblasti obrazovanja kako bi se utvrdila prava demografska slika u našoj državi koja je zabrinjavajuća. Dodala je da odavno bilježimo negativan prirodni priraštaj, a da se ništa ne poduzima da se situacija promijeni.
Jedan od primjera je i nepostojanje jedinstvenog zakona koji bi tretirao porodilje i porodiljne naknade. To je u Republici Srpskoj regulisano zakonom o dječijoj zaštiti, a u Federaciji se porodilje “tretiraju” različito od kantona do kantona, zavisno od toga da li su u budžetu planirana sredstva za porodiljne naknade.
“Posavski kanton nikad u budžetu nije planirao sredstva za porodiljne naknade i to vam dovoljno govori o tome da se porast nataliteta uopće ne podržava. Jer porodilja bi trebala biti tretirana kao društvena osoba koja povećava natalitet i poboljšava demografsku sliku u BiH te treba da uživa sva moguća prava, međutim, ona je na margini ako živi u tom kantonu. Nije riječ samo o ugrožavanju porodilja ili majki, već i o ugrožavanju djece koja dođu kao novorođenčad na svijet u ‘pogrešnom dijelu’ BiH”, navela je Gasal-Vražalica.
Spomenula je i izradu populacijske politike u kojoj bi bili uvezani svi segmenti društva, od novorođenih, tinejdžera i starijih osoba, kako bi se prepoznale njihove potrebe i na osnovu toga donijeli potrebni zakoni i provodile prioritetne reforme, ali da o tome odlučuju stručnjaci, a ne politika.
Masovno iseljavanje iz BiH
BiH će postati zemlja staraca i zbog masovnog iseljavanja radno sposobnog stanovništva, ljudi koji su u reproduktivnim godinama i koji će stvarati svoje naraštaje u nekim drugim zemljama.
“Mišljenja nekih stručnjaka koji se bave demografijom u BiH kažu da je za nekih 50-100 godina upitno da li će biti Bosanaca i Hercegovaca. Ja sam u jednom svom izlaganju rekla da nije više riječ o iseljavanju, jer kad komunicirate s tim ljudima, naravno ako ko komunicira, konstatirat će da to više nije iseljavanje kako se nama prodaje u ovom političkom smislu, da je riječ o migraciji i da je to prirodno iseljavanje. Ne, iz BiH se bježi. Ali zašto, devedesetih se bježalo zbog agresora i rata koji nas je zadesio, danas ljudi bjež bez ispaljenog metka. Dakle, bježe od nesigurnosti, nezaposlenosti, besperspektivnosti…”, navela je Gasal-Vražalica.
Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, iz naše države je od 2013. godine do danas iselilo nešto više od 150 hiljada ljudi, a samo u ovoj godini više od 35 hiljada.
“BiH će biti vrlo osiromašena zemlja kada je riječ o broju stanovnika, imat ćemo puno površine kao što imaju Švedska, Norveška i sl. Imamo vrlo različite uzroke, mladi bračni parovi se vrlo teško odlučuju za rađanje djece i planiranje porodice. Veliki broj žena iz Kiseljaka se npr. prijave u Hadžićima da bi mogle na neki način sebi osigurati bilo kakva primanja kad se porode”, rekla je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
Zastupnica Gasal-Vražalica je navela da društvo u BiH stagnira i ima loš životni standard tako da ljudi idu tamo gdje će im biti bolje.
“Ne dolaze do izražaja kreativni ljudi, a i oni koji se istaknu u nečemu prisvajaju ih druge zemlje, a naša ih tek tako pušta. Pogledajte samo stanje u obrazovanju, naša djeca su opterećena predmetima, a pri tome se ugnjetava njihov kreativni i prirodni duh. To je zbog toga što trenutnoj političkoj situaciji odgovara da se izrodi i obrazuje vojska ‘klimoglavaca’. Mnogo se odvaja za obrazovanje, i roditelji i sistem, a odlaze nam školovani ljudi. Iako roditelji djecu šalju na dodatne edukacije i usavršavanja, u BiH će, i kada se vrate, biti nezaposleni, jer se zapošljavaju samo podobni”, zaključila je Gasal-Vražalica.
klix.ba
