Za razliku od susjednih zemalja, Bosna i Hercegovina nema velikih zagađivača, pa tako ni pomora pčela kakav je zabilježen u aprilu u Hrvatskoj, kada je zbog korištenja pesticida u Međimurju stradalo na milione pčela. Izuzetak su djelimično Čelić, Gradačac i Bosanska Gradiška, ali štete na pčelinjacima nisu ni blizu onih koje su hrvatske pčelare zavile u crno.
Ne kontrolira se
– Kod nas povremeno bude tzv. skakača, pčela koje padnu na tlo i ne mogu da polete. To je znak da negdje ima korištenja pesticida, ali ne u obimu da uništi, već reducira pčelinju zajednicu – kazao nam je pčelar iz Goražda Emir Čolić.
Njegove 123 košnice traže mnogo truda, ali i ulaganja, a svaka sezona je neizvjesna i zavisi od vremena.
– U zakonu postoje pravila kojim se sredstvima i u koje doba dana mogu vršiti prskanja, ali problem je što se to ne kontrolira. Hrvatska je u EU, pa imaju katastrofe, a ne mi. Kod nas poljoprivrednik može zasaditi dunum kukuruza, a onda kupiti deset litara herbicida da ga poprska. Niko mu neće reći – stani, ti imaš dunum, možeš uzeti samo pola litra – pojašnjava Čolić.
Emir Memišević iz Sarajeva nastavio je porodičnu tradiciju na pčelinjaku u očevom rodnom selu Johovača kod Milića. Jedan od najvećih bh. proizvođača matične mliječi, kao najzahtjevnijeg pčelinjeg proizvoda, registrirao je firmu „Medobar“.
– Prednost je kod nas u tome što kupac može biti siguran da je prošao kontrole svakog vrcanja, uzoraka tokom punjenja, a jedini radim i polensku analizu kojom se potvrđuje vrsta meda – kaže Memišević.
Dobri rezultati
Predsjednik Saveza pčelara FBiH Rehad Deljo kaže da BiH proizvodi samo trećinu hrane za svoje potrebe. Razvoju pčelarstva ide u prilog činjenica da smo nerazvijeni i siromašni.
– Ogromni su potencijali, a posljednjih godina imamo fantastične rezultate. Godine 2018. smo napravili pravilnik o pčelarstvu, uradili registar pčelara i pčelinjaka. Trenutno u FBiH imamo registriranih 250.000 košnica – ističe Deljo.
FBiH nedostaje i strategija razvoja pčelarstva, ali komisija formirana kako bi uradila svoj posao, ni nakon više od dvije godine, nikako da završi.
– Količinom se ne možemo takmičiti s pčelarskim silama poput Kine, Argentine, Meksika ili Rusije, ali možemo kvalitetom i specifičnim vrstama meda. Naš kvalitet je dokazan na svjetskim takmičenjima, a iz godine u godinu, zbog afrodizijaka ili želje ljudi da žive 100 godina, naš med dolazi do izražaja – ističe Rehad Deljo.
Izvor: Dnevni avaz
