“BiH dosljedno bilježi viši nivo percepcije korupcije u odnosu na šest zapadnobalkanskih ekonomija#, stoji u izvještaju
Iako je Bosna i Hercegovina ove godine usvojila Zakon o sprečavanju sukoba interesa, osim te mjere pravni i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije se značajno pogoršao, navedeno je u najnovijem izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) za BiH.
Pogoršanje koje se desilo u odnosu na prošli izvještaj, kako kažu, dovelo je do značajnih problema poput nepostojanja sadržajnog i temeljnog funkcionalnog okvira za deklarisanje imovine i sukoba interesa na nivou oba entiteta, pišu Nezavisne novine.
OECD je zabrinut i zbog Zakona o kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj, za koji ističu da dodatno ugrožava slobodu izražavanja i slobodu medija. Kada je u pitanju korupcija, ističu da je BiH na vrhu liste u regionu.
Nermina duže od 40 godina čeka transplantaciju bubrega, u međuvremenu oboljela od raka
“BiH dosljedno bilježi viši nivo percepcije korupcije u odnosu na šest zapadnobalkanskih ekonomija. Skor BiH na listi kontrolnih indikatora o korupciji Svjetske banke pogoršao se sa -0,61 2018. godine na -0,68 2022. godine”, kažu oni i dodaju da je implementacija postojećih antikorupcionih politika veoma niska.
“Najsvježiji izvještaj, koji je iz 2020. godine, na implementaciji državne strategije i Akcionog plana pokazuje da je implementirano 48 odsto mjera, 43 odsto djelimično implementirano, a devet odsto neimplementirano”, istakli su. Dodaju da BiH ima agenciju koja se bavi prevencijom korupcije, ali da su njene direktne nadležnosti slabe.
Posebno je poražavajuće, kako ističu, što je BiH na dnu liste među zapadnobalkanskim zemljama u pogledu digitalizacije, poljoprivrede, obrazovanja i politike u turizmu.
Mnogo primjedaba navedeno je u pogledu kaskanja u digitalizaciji i poreskog opterećenja rada. Iako je, kako ističu, u Republici Srpskoj mnogo više urađeno na unapređenju poslovnog okruženja u odnosu na Federaciju, zaostajanje u digitalizaciji i poreska politika ne doprinose boljem poslovnom okruženju.
“BiH ima značajno poresko opterećenje na rad, uprkos niskoj stopi poreza na lične prihode. To opterećenje uglavnom potiče od stope za socijalni doprinos, koja je među najvećim u regionu. U FBiH ona iznosi 41,5 odsto, dok je u RS 31 odsto”, kažu oni. OECD takođe ukazuje na to da BiH ostvaruje značajne poreske prihode u odnosu na bruto domaći proizvod, njen poreski miks se u velikoj mjeri oslanja na indirektne poreze.
“Prihodi od poreza na dobit preduzeća (PDP) i poreza na dohodak fizičkih lica (PIT) su, s druge strane, relativno niski. I FBiH i RS zadržale su omjer poreza i BDP-a iznad prosjeka zapadnobalkanske šestorke, sa 33,5 odsto i 35,3 odsto, respektivno, u poređenju sa prosjekom zapadnobalkanske šestorke od 30,4 odsto”, navode oni.
Kada je riječ o digitalizaciji, ističu da BiH još nema legalni okvir za digitalna plaćanja. Ističu da u FBiH ništa od zakonodavstva u ovom smislu ni ne postoji, ali da je RS usvojila Zakon o elektronskom novcu, koji je trebalo da stupi na snagu u junu 2024.
“Ipak, ni RS ni FBiH nisu implementirali dio Pravne stečevine EU za aktivnosti digitalnog plaćanja. Jedna od prepreka je i ograničeno usvajanje digitalnog plaćanja među stanovništvom”, kažu oni.
BiH je, kako je naglašeno, suočena s velikim preprekama u pogledu kapaciteta da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim pritiscima u EU.
“Razlozi za to leže u kontinuiranom podbačaju kvaliteta obrazovanja i zelene i digitalne tranzicije, kao i niskog ukupnog obima trgovine sa EU u odnosu na njen trgovinski potencijal”, istakli su.
Fokus