Komesar za politiku susjedstva i proširenje Johanes Han (Johannes Hahn) danas će pred Vanjskopolitičkim odborom u Parlamentu EU iznijeti izvještaj o napretku zemalja zapadnog Balkana, a u sklopu toga predstavit će i mišljenje Evropske komisije o aplikaciji BiH za kandidatski status.
Osnovni preduvjet
U isto vrijeme, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Lars-Gunar Vigemark (Gunnar Wigemark) danas bi trebao članovima Kolegija oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uručiti mišljenje Evropske komisije.
Tako će predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PS) BiH Borjana Krišto (HDZ BiH) i predsjedavajući Doma naroda Bakir Izetbegović (SDA) sa zamjenicima Nebojšom Radmanovićem (SNSD) i Denisom Zvizdićem (SDA) te Draganom Čovićem (HDZ BiH) i Nikolom Špirićem (SNSD) biti prvi bh. zvaničnici koji će vidjeti šta piše u tom dokumentu. Prema trenutnim informacija, mišljenje će biti pozitivno, ali uz brojne uvjete.
Kako saznaje „Avaz“, poziv na što hitnije formiranje vlasti u našoj zemlji dominira mišljenjem Evropske komisije o zahtjevu za članstvo u EU.
VIGEMARK mišljenje uručuje u atmosferi potpune blokade rada Parlamenta BiH, koji nije zasjedao nijednom u sazivu konstituiranom nakon prošlogodišnjih općih izbora, a trebao bi se izjasniti o tom dokumentu, te kada još nije formirano Vijeće ministara BiH.
Uspostava vlasti navedena je kao osnovni preduvjet, za pokretanje nove faze u procesu pristupanja naše zemlje EU. Osim toga, u mišljenju su istaknute i brojne kratkoročne i dugoročne obaveze koje BiH mora ispuniti u narednom periodu.
Bolje usluge
Prije svega, ključna pitanja na kojima treba raditi jesu reforma pravosuđa i vladavina prava i reforma javne uprave koja bi bila učinkovitija i odgovornija i koja bi građanima pružala bolje usluge za manje novca te poslovala na osnovu transparentnih i otvorenih procedura.
Među brojnim zahtjevima koji će se naći pred našom zemljom je i onaj o povećanju stepena poštivanja ljudskih prava i smanjenja diskriminacije.
Smrtna kazna u Ustavu RS
Jedno od pitanja na kojima će EK ponovo insistirati jeste i brisanje odredbe o smrtnoj kazni iz Ustava Republike Srpske. Iako je BiH ukinula smrtnu kaznu, ona je i dalje propisana članom 11. Ustava RS, jer je Narodna skupština nikad nije ukinula, iako se po Krivičnom zakonu tog entiteta takva kazna ne može izreći.
Dnevni avaz
