Bosna i Hercegovina ponovno je svrstana među zemlje koje najviše nazaduju u borbi protiv korupcije. Prema Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI), BiH je rangirana na 111. mjesto od 180 zemalja, sa ocjenom 35 (skala od 0 -100), što je ujedno i najlošija ocjena od 2012., kada je BiH bila rangirana na 72. mjestu sa ocjenom 42.
Istaknuto je to danas na pres-konferenciji Transparency internationala u BiH (TIBiH), na kojoj su čelnici ove asocijacije predstavili nalaze i pokazetelje globalnog izvještaja o Indeksu percepcije korupcije za 2020. godinu.
Kako je kazala izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić, BiH, nažalost, već nekoliko godina bilježi nazadovanje na ljestvici CPI i ove godine najlošije je pozicionirana u regionu zapadnog Balkana i dijeli mjesto sa Sjevernom Makedonijom.
Dodala je kako sveprisutnu pojavu korupcije prati i kršenje ljudskih prava, što je uz spomenute pokazatelje potvrđeno iz sedam izvora/relevantnih istraživanja kojim se mjeri percepcija korupcije u javnom sektoru od eksperata i poslovne zajednice, s fokusom na trendove u kontekstu sposobnosti određenih zemalja da se izbore s korupcijom.
Prema prezentiranim pokazateljima, u regionu je nabolje pozicionirana Slovenija sa ocjenom 60, zatim Hrvatska 47, Crna Gora 45, Srbija 38 i Kosovo 36, dok su na globalnom planu najbolje pozicionirane zemlje – Danska, Novi Zeland, Finska, a začelje drže zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom, a ove godine to su – Venecuela, Jemen, Sirija, Somalija i Južni Sudan.
Kada se radi o generalnim preporukama iz Izvještaja uz CPI, Korajlić napominje kako se one u najvećoj mjeri odnose na jačanje institucionalnog nadzora, transparentnosti javnih nabavki, što je ove godine posebno problematizirano usljed pandemije Covid-19, a među preporukama su i odbrana demokratskih mehanizama i objavljivanje svih podataka iz domena javne potrošnje i raspodjele javnih resursa.
Predsjedavajući Upravnog odbora TIBiH Srđan Blagovčanin upozorio je kako se BiH u kontinuitetu kreće u pogrešnom pravcu, te da bh. vlasti nisu napravile iskorak ni na jednom od 14 prioriteta na evropskom putu, a posebno onih koji se tiču vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Poručio je, istovremeno, da ukoliko zemlja nastavi trend rapidnog nazadovanja, rizikuje eskalaciju krize do potpune institucionalne paralize, a što se dodatno multiplicira u kombinaciji s ekonomskom krizom, uzrokovanom pandemijom Covida-19 i potpuno ogoljenim najmračnijim licem korupcije.
Blagovčanin podsjeća da je izostao institucionalni odgovor na afere prisutne u javnosti, pri čemu je pravosuđe, koje bi trebalo da se uhvati ukoštac s korupcijom, zapravo, postalo ‘gorući problem’.
Stanje u pravosuđu svjedoči o tome da je ono potpuno nesposobno da procesuira političku korupciju i zarobljeno interesima vladajućih struktura – naveo je Blagovčanin, istaknuvši kako je neophodna temeljita reforma pravosuđa, uključujući i vetting/lustraciju, odnosno detaljnu provjeru svih nosilaca pravosudnih funkcija, kao koraka u vraćanju povjerenja građana u pravosidne institucije – kazao je Blagovčanin.
Po njegovim riječima, BiH nema adekvatnu politiku ni strategiju za borbu protiv korupcije, „a zakonski okvir već godinama čeka na potpunu i sveobuhvatnu rekonstrukciju, što nedvosmisleno naglašava i Evropska komisija među 14 prioriteta za dobijanje kandidatskog statusa“.
Kako je rečeno, odsustvo napretka i direktne blokade unapređenja zakonskog okvira za sprečavanje sukoba interesa, finansiranja političkih partija, zaštite zviždača, javnih nabavki samo potvrđuje potpunu zarobljenost države i institucionalnog okvira, uključujući i sistem koji je dodatno derogiran sistemskim prevarama i odsustvom integriteta izbornog procesa.
TIBiH potonje ocjene ilustrira podacima o tome da je tokom prošle izborne kampanje dokumentovao više od 2.500 slučajeva nepravilnosti, odnosno otvorene zloupotrebe javnih resursa.
Ova asocijacija smatra da su „političke partije nesumnjivo ključni protagonisti zarobljavanja države, pod vođstvom ‘neprikosnovenih lidera’ u čijim rukama je koncentrisana stvarna moć, u potpunosti ovladale javnim sektorom, podredivši ga vlastitim potrebama na uštrb javnog interesa“.
Indeks percepcije korupcije koji svake godine objavljuje Transparency International je globalno najpriznatiji indikator rasprostranjenosti korupcije u javnom sektoru. Ove godine je obuhvatio 180 zemalja. Fokus CPI za 2020. godinu je pojava korupcije u doba pandemije Covid-19, a što je pokazalo da se ne radi samo o zdravstvenoj i ekonomskoj, nego i korupcijskoj krizi.
