Od polovine kolovoza do kraja rujna osobe alergične na ambroziju proživljavaju vrlo teško razdoblje u godini, piše Večernji list BiH. Muku muče s nizom simptoma: šmrcaju, kišu, curi im i svrbi ih nos, otiču im kapci, otežano dišu…
Nezaustavljiva biljka
Ambrozija je korov koji se vrlo brzo razmnožava pa je postala neprijatelj broj jedan tijekom ljeta. Pelud ambrozije vrlo je snažan alergen jer jedna biljka može tijekom pet sati proizvesti oko 8 milijuna peludnih zrnaca.
“Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) predstavlja opasan jednogodišnji korov koji brzo raste, obično do 150 cm visine, a čije sjeme zadržava klijavost i do 40 godina. Stabljika joj je razgranata, četvrtastog presjeka i obrasla je dlačicama. Listovi su joj naspramni, jajoliki, dlakavi i višestruko perasto dijeljeni. Cvjetovi su žućkaste boje, skupljeni u duge grozdaste cvati na vrhovima stabljike i bočnih grana. Ambrozija niče polovinom travnja dok s cvatnjom počinje sredinom srpnja.
Cvatnja traje sve do početka prvih mrazeva. Ambrozija proizvodi pelud u velikim količinama koji je jedan od najjačih poznatih alergena. Klasični simptomi alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju. Kao čest problem uz alergijsku hunjavicu razvija se i astma”, rekli su iz Agromediteranskog zavoda Mostar.
Ambrozija se smatra najvećim neprijateljem osoba koje boluju od alergijskih oboljenja jer je njezin polen najjači alergen koji izaziva brojne komplikacije u organizmu čovjeka. Na području BiH ambrozija je široko rasprostranjena i BiH je sa susjednim zemljama centar širenja ove biljke u Europi.
Porijeklo ove alergene biljke koja se za samo jednu godinu proširi u prosjeku od šest do 20 kilometara, je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je došla sredinom 20. stoljeća. Ova biljka je vrlo prilagodljiva, iznimno plodonosna i otporna, a pogoduju joj suha klima i otvoren okoliš.
Preporuke za uklanjanje
Raste uz putove, duž vodotoka, željezničke pruge, nasipe, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovima i gradilištima. Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnjacima. Međunarodno društvo za borbu protiv ambrozije procjenjuje da će klimatske promjene i disperzija sjemena ambrozije dodatno povećati koncentraciju polena ambrozije u zraku četiri puta do 2050. godine. “Apeliramo na poljoprivrednike kao i vlasnike odnosno korisnike voćnjaka, vrtova i sličnih površina da uništavaju ovaj korov, po mogućnosti dok još nije počela njegova cvatnja. Na manjim površinama i u slučaju pojave pojedinačnih biljaka ambroziju je najpoželjnije uništavati čupanjem cijele biljke zajedno s korijenom. Na većim površinama preporuča se košnja biljaka tik iznad tla (do 5 cm od zemlje), a što je poželjno uraditi prije cvatnje ambrozije kako bi se spriječilo širenje peluda i stvaranje sjemena. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati odgovarajućim herbicidima dozvoljenim za tu namjenu. Ipak, kao ekološki najprihvatljivija mjera podrazumijeva se održavanje površina u nezakorovljenom stanju”, poručuju iz FAZ-a Mostar. vecernji.ba
