Bh. imovina: Hoteli, odmarališta, zemlja, stanovi u susjednim državama se (pro)daju u bescijenje!

Pravobranilaštvo Opštine Centar je uspjelo ishoditi sudsku presudu kojom je objekat upisan u zemljišne knjige, a sada se vodi pravna bitka za upis u katastar.

 Pred nama je mukotrpna pravna borba, ali nećemo odustati. Borićemo se za svaki kvadratni metar svoje imovine u zemlji i inostranstvu. Želja nam je da ovaj objekat stavimo na raspolaganje građankama i građanima. Idemo dalje“, poručio je Mandić.

 

Inače, ovo je jedan od malobrojnih primjera da je imovina neke bh. institucije ili firme vraćena u posjed, odnosno da nije nelegalno (pre)prodana.

Na primjer, prije 19 godina, 2002.godine je skoro 50.000 kvadratnih metara  na obali nadomak Herceg Novog u vlasništvu Krivaje, prodato za 940 hiljada, iako je prema tadašnjim procjenama vrijednost bila najmanje 3 miliona maraka.

Par godina kasnije, imovina čuvene goraždanske firme “Drina” u Podgorici i Baru, tačnije 13 poslovnih prostora, sedam stanova i 4.650 metara kvadratnih zemljišta prodato u bescijenje za 260.000 eura.

I tako dalje… 

Kada govorimo o Hrvatskoj, neke procjene su da se radi o 285 odmarališta na hrvatskoj obali koji su u BiH vlasništvu, Šipadove i Agrokomercove robne kuće, ali i stanovi u vlasništvu kompanija iz BiH, tu spada i Luka Šibenik, te udio u današnjem JANAF-u.

Još u maju 2018. godine, a nakon usvajanja Zakona o upravljanju državnom imovinom Republike Hrvatske, u medijima se pisalo da će, kako su se neki bojali, Hrvatska sada moći imovinu pravnih osoba BiH davati na upravljanje trećoj strani na koncesiju i do 30 godina.

To znači da  sva bh. radnička odmarališta na jadranskoj obali postaju  “legalno” oduzeta od njihovih vlasnika.

Među brojnim hotelskim objektima u vlasništvu BiH nalaze se i Hotel Belvedere i Vrtovi sunca u Dubrovniku (UTP Dubrovnik), vila u Opatiji, hotel Morenia u Gradcu…

Koliko su nekretnine u vlasništvu BiH izazvale interesiranja, pokazuje činjenica da su pristigle čak 362 ponude.  Najveća jagma bila je za bivše odmaralište “Valter Perić”, gdje su nekad ljetovali radnici „Elektroprivrede BiH“. Među 65 ponuda prihvaćena je ona u iznosu od 250.150 kuna ili 67.608 KM, a početna je iznosila svega 7.360 kuna, tj. 1.989 KM.

Za bivše odmaralište “Đuro Salaj”, uz koje su vezane brojne generacije radničkih porodica iz BiH, stiglo je 16 ponuda, a prihvaćena je ona od  123.122 KM.

Riječ je o objektu s pet spratova, udaljenom od mora svega 20 metara.

Bivše odmaralište “Trgovci”  izdato za 73.683 KM, a Vila “Bosanka“ za 41.888 KM.

Za bivše odmaralište “Saobraćajci” prihvaćena je ponuda u iznosu od 73.783 KM, a od 14 ponuda pristiglih za objekt “Građevinari“ nije prihvaćena nijedna, jer se, rečeno je, rješava pitanje mirnog posjednika.

Bivše odmaralište “H20” dato je u zakup za 61.891 KM, a bivše odmaralište “Mostarci“ za 86.756 KM…

I tako dalje… 

U Agenciji za privatizaciju Srbije evidentirano je oko 150 preduzeća koja su osnivačkim kapitalom povezana sa imovinom u bivšim republikama SFRJ dok samo u BiH tvrde da ima oko 1.000 preduzeća iz te zemlje.

Radi se o izuzetno vrednoj imovini, koja obuhvata zgrade, poslovne prostore, skladišta ili zemljišta u velikim gradovima kao što su Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Čačak, Kraljevo.

Njena vrijednost procijenjena je na više od dvije milijarde eura.

Pobjeda Zenice – Vraćeno odmarlište Duće 

Općina Zenica  dobila je ozbiljnu pravnu bitku za  dječije odmaralište Duće kod Omiša.Nakon 33 godina pravne borbe,  pristigla je pravomoćna i izvršna presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Solinu,  o utvrđivanju prava vlasništva  Općine Zenica na cjelokupnoj imovini bivšeg odmarališta, koje pripada općini Dugi Rat.

Radi se o  11.000 kvadratnih metara površine zemljišta na kojoj su smješteni  čvrsti  objekati, bungalovi,  koji su u devastiranom stanju.

1962. godine  Općina Zenica, tada Skupština opštine Zenica , kupila je  zemljište  i izgradila  odmaralište sa smještajnim, zabavnim i sportskim  sadržajima , koji su bili namijenjeni djeci koja su ga koristila tokom cijele kalendarske godine.

B.K.

izvor: akta.ba

Facebook
Twitter
X
WhatsApp
Telegram
Email
Print