Svako peto dijete u Bosni i Hercegovini koristi neki vid socijalne pomoći, podaci su Agencije za statistiku BiH. Riječ je o kategoriji ugroženih porodičnom situacijom i osoba u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba. Sistem socijalne zaštite u našoj zemlji nije osposobljen da adekvatno odgovori na njihove potrebe, ističu iz organizacije Save the Children.
Skoro 130 hiljada djece u Bosni i Hercegovini su korisnici socijalne pomoći. U proteklih pet godina, skoro 17 hiljada manje je osnovaca i 26 hiljada manje srednjoškolaca. U 2018. godini više je umrlih, nego živih. Ovakav trend negativnog prirodnog naraštaja, koji se bilježi još od 2009. godine, svrstava Bosnu i Hercegovinu među najkritičnije u Evropi.
“Ovo su podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, ovo je realna slika stanja u našoj zemlji. Ovakvi podaci su ogledalo opšte sistema da odgovori na potrebe onih koji su najugroženiji – djece”, ističu iz Save the Childrena, organizacije koja se više od 20 godina bavi ovim pitanjem u našoj zemlji.
ALEKSANDRA BABIĆ GOLUBOVIĆ, “Save the Children”
“Taj broj nam govori o slučajevima koji su prijavljeni zvanično kod centara za socijalni rad. To su djeca koja primaju neku vrstu pomoći, međutim, naše iskustvo govori da brojni slučajevi djece koja žive u socijalno ugroženim porodicama ne bivaju prijavljeni, tako da možemo sa sigurnošću reći da je taj broj i veći”, rekla je Babić Golubović.
U Bosni i Hercegovini vlada sveopći društveni haos, tvrdi sociolog Esad Bajtal, navodeći da se svako dijete u Bosni i Hercegovini rađa sa dugom većim od tri hiljade maraka, te da je budućnost svakog djeteta neizvjesna.
ESAD BAJTAL, sociolog
“Zaslugom etnostranaka i njihovih političkih i ideoloških logika. Oni nas rastjeruju, bilo da smo veliki ili mali, ne dozvoljavaju nam da se rađamo, ili puštaju da se rađamo, živimo i umiremo kao dužnici”, kazao je Bajtal.
Do poboljšanja statističke slike o ovom pitanju, sudeći po ponašanju bh. vlasti, teško da će uskoro doći, jer kako tvrde pojedini delegati, nemaju tačne podatke o socijalno ugroženim, a novac se troši na manje važne stvari.
ANER ŽULJEVIĆ, delegat u DN Parlamenta FBiH
“Postoje tri segmenta u kojima morate uraditi pristup socijalnoj politici – onome što dajete u novcu, ono što dajete kroz prava u porodiljskom odsustvu i usluge koje su vezane za vrtiće. Naravno, da to sve pojednostavimo kroz sistem ozbljne, informatički potkovane, dobro isprovjeravane socijalne karte, koja će nama omogućiti da na godišnjem nivou prepoznajemo ljude koji su stvarno u stanju socijalne potrebe.”
Neujednačena praksa i uslovi za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć u kantonima dodatno je otežavala situaciju i stvarala teritorijalnu diskriminaciju u Federaciji. Minimalni iznos dječijeg dodatka je manji od 100 maraka mjesečno. Kroz novi Zakon o podršci porodicama sa djecom, koji je prošle sedmice usvojen u formi nacrta u Domu naroda Federalnog parlamenta, definisani su jedinstveni uslovi za svu djecu, tvrde iz federalnog Ministarstva rada i socijalne politike. U Republici Srpskoj sva djeca koja ispunjavaju zakonske uslove ostvaruju ista prava.
Izvor: bhrt.ba
