Genetski kod
“Tokom predavanja hrvatskog jezika primijetila sam da ima puno studenata hrvatskog porijekla koji su rođeni u Austriji i slabo se koriste maternjim jezikom. U njima nekako proradi taj, kako ga ja zovem, ‘genetski kod’ i odjednom dobiju želju da nauče maternji jezik. Vjerujem da će tako biti i sa studentima bh. porijekla. Naravno, primjetan je interes za učenje bosanskog jezika i kod studenata Austrijanaca koji studiraju na raznim smjerovima sva tri ciklusa, kao i kod drugih studenata”, kazala je Hodžić-Kadić.
Prednost uvođenja bosanskog jezika je, tvrdi Hodžić-Kadić, u tome što će biti i akreditovan sa tri ETCS boda, što, ako se uzme u obzir da neki predmeti nose jedan ili dva boda, nije malo.
“Uz to, ovo će svakako biti od velike koristi našoj djeci koja su rođena u Austriji, a ne koriste se dobro našim jezikom. U Centru za jezike do sada su bili hrvatski i srpski jezik, a bosanski nije bio u ponudi, iako su ga studenti željeli učiti”, kaže Hodžić-Kadić.
Integracijski proces
Navela je da smatra velikim uspjehom činjenicu da je bosanski jezik uvršten kao predmet na Univerzitetu u Beču, jer i zbog integracijskog procesa i poštivanja s naučne strane, bosanski jezik treba biti dio Centra za jezike ovog univerziteta u kojem se izučava 35 stranih jezika.
“Iskreno, čudno je da do sada nije bilo mogućnosti za izučavanje bosanskog jezika, pogotovo ako uzmemo u obzir historijsku povezanost Austrije i BiH, kao i činjenicu da u Austriji živi blizu 250 hiljada bh. građana”, navodi Hodžić-Kadić.
U svemu ovome, ističe profesorica, bilo je okolnosti koje otežavaju čitav proces uvođenja bh. jezika na Bečki univerzitet, koje su se najprije očitovale nepostojanjem adekvatnog nastavnog materijala.
Evropski standardi
“Naime, ne postoje udžbenici za bosanski jezik, odnosno, ako i postoje, ne odgovaraju evropskim standardima. Udžbenici koji se proizvode u BiH, međutim, nisu koncipirani prema nivoima. Zbog toga sam prije dvije godine odlučila pokrenuti projekt “Otkrij bosanski”, u okviru kojeg će biti napravljeno pet udžbenika za bosanski jezik, podijeljenih po nivoima od A1 do C1 te dva gramatička priručnika. Svi ovi udžbenici su višejezični i sadrže upute na engleskom i njemačkom jeziku”, zaključuje Hodžić-Kadić.
Na kraju razgovora profesorica Hodžić-Kadić posebno se osvrnula na činjenicu koliko je bitno da djeca u Austriji imaju mogućnost učiti maternji jezik u osnovnoj školi.
“Apelujem da to iskoriste kao veliku šansu za budućnost. Itekako želimo sarađivati s maticom i to nam je od velikog značaja, jer upravo je naša matica kolijevka bosanskog jezika”, istakla je Hodžić-Kadić.
