“Najveći se gubitak dogodio u plitkim i dubljim vodama među gotovo svim vrstama, posebno kada je posrijedi njihova razgranatost”, rekao je koautor studije profesor Terry Hughes iz ARC Centra izvrsnosti za istraživanje koralnih grebena koji djeluje pri univerzitetu James Cook iz Queenslanda.
Dodao je da je sposobnost oporavka Velikog koraljnog grebena ugrožena jer ima manje velikih korala za razmnožavanje.
“Koralna populacija ima milione malih beba korala, kao i mnogo velikih koji proizvode većinu ličinki. Naši rezultati pokazuju sposobnost Velikog koraljnog grebena da se oporavi te smo saznali da je njegova otpornost ugrožena u odnosu na prošlost jer je nedostatak malih i velikih korala”, naveo je Hughes.
Veliki koraljni greben najopsežniji je ekosistem koralnih grebena na svijetu i stanište je ugroženih vrsta poput duguna i velike zelene kornjače.
Smrt korala pripisuje se zagrijavanju okeana koje je potaknuto klimatskim promjenama. Kada temperatura okeana prelazi granice optimalnog, alge doživljavaju toplotni stres pa prestaju proizvoditi šećere i počinju stvarati toksične oblike kisika.
Kao odgovor na ove nepovoljne uslove, koraljni domaćini izbacuju alge iz svojih tkiva i postaju sasvim bijeli i taj fenomen je danas poznat kao izbjeljivanje korala.
Na greben je utjecalo i nekoliko ciklona kao i povećan broj morskih zvijezda koje se hrane njima, piše DW.
Autori studije su upozorili da se emisije stakleničkih plinova moraju odmah smanjiti kako bi se spasili korali.
“Potrebna je otprilike decenija da se osigura napola pristojan oporavak rastućih vrsta, međutim, šanse da se to dogodi su veoma male s obzirom na to da temperature konstantno rastu”, kazao je Hughes.
Autori studije su također naveli da su za daljnje razumjevanje promjena na koralima i njihovog oporavka potrebni detaljni demografski podaci o regrutaciji, reprodukciji i strukturi njihovih kolonija.
