Ako na Miholje sjever vuče, veliku zimu i snijeg dovuče

0
220

Bablje ljeto (Miholjsko ljeto, Martinjsko ljeto) je produženo razdoblje toplog i suhog vremena, koje se javlja nakon kalendarskog početka jeseni. Razdoblje na sjevernoj polutki traje od kraja septembra  do sredine novembra, ovisno o geografskoj  širini.

U našim krajevima najčešće se podrazumijeva razdoblje do oko sredine oktobra, a pojava je posljedica izraženog grebena azorske anticiklone. Bablje ljeto je u narodu poznato i kao “Miholjsko ljeto”, prema blagdanu sv. Mihovila (29. septembra). Ako je uoči Miholja vedra noć, zima će imati veliku moć, ako na Miholje sjever vuče, veliku zimu i snijeg dovuče, samo su neke od izreka koje se godinama u narodu prepričavaju, a vezane su za narodnu prognozu zime.  Pojam “bablje ljeto” se javlja u većem dijelu Europe, te postoji više teorija porijekla ovog pojma.

Po jednoj od teorija, ime ove pojave izvedeno je od naziva za niti paučine kojom mladi pauci iz porodice Linyphiidae jedre u jesen kroz zrak. U većini slavenskih jezika to su “bapske vlasi” (od baba = stara žena, vještica). U narodnom vjerovanju, to je razdoblje kad su se novačile vještice, a ta paučina je njihova kosa. Vjerovalo se da će uskoro biti vjenčanje ako se leteća paučina uplela u kosu mlade djevojke.U Bugarskoj se npr. ovakav tip vremena naziva “ciganskim ljetom” (sirotinjsko ljeto), a francusko i englesko govorno područje koristi sintagmu “indijansko ljeto”. Postoji i objašnjenje da je baba čest naziv planinskih vrhova, pa da predstavlja najudaljeniju tačku ljeta u godini.