Prognozirana recesija u Evropskoj uniji, prije svega u Njemačkoj, najjačoj ekonomiji EU-a, imat će direktne posljedice i na Bosnu i Hercegovinu.
Ukoliko ekonomija Njemačke, pa i Austrije, u kojoj je također velika bh. dijaspora, bude imala negativan rast, to će za posljedicu imati smanjenje njihove privredne aktivnosti, otkaze, smanjivanje plaća, opću nesigurnost…
U tom slučaju neminovno je da dijaspora bude slala manje novca u domovinu, što bi vjerovatno bio veći udar na standard Bosanaca i Hercegovaca od činjenice da bi došlo do zastoja u izvozu prema zemljama EU-a.
Naime, doznake iz inostranstva su u 2021. godini iznosile blizu tri milijarde KM, što predstavlja rekord u poslijeratnoj historiji BiH. Samo godinu prije, kada je pandemija koronavirusa bila na vrhuncu i kada je globalna ekonomska aktivnost bila na najnižem nivou, dijaspora je u BiH poslala čak 500 miliona KM manje, nešto oko 2,5 milijarde KM.
Stav stručnjaka je da će planetarni ekonomski potres izazvan ruskom agresijom na Ukrajinu i posljedičnom energetskom krizom izazvati mnogo veće probleme neko što je to bio slučaj s pandemijom. Inflacija u eurozoni blizu je do prije osam mjeseci nevjerovatnih 10 posto. Evropska centralna banka podigla je kamatne stope kao nikada do sada sve u cilju suzbijanja inflacije i njenog vraćanja na podnošlljivih dva posto.
A do tog cilja je dalek put, mjere štednje u Njemačkoj, prije svega kada su u pitanju energenti, bit će rigorozne.
– Mjere će biti usmjerene prema tome da ljudi smanje grijanje. Sobna temperatura nikada ne smije biti viša od 20 stepeni Celzijusa. Ako se ona smanji za jedan stepen Celzijusa, štedi se do 10 posto energije za grijanje. I za kuhanje hrane imaju preporuku. Naime, preporučuju kuhanje s poklopcem jer prilikom kuhanja bez poklopca veliki dio energije ispari. Stoga preporučuju da se na lonac uvijek stavlja poklopac koji zadržava energiju – kazao je slovenski infektolog prof. dr. Andrej Trampuž za Slobodnu Dalmaciju.
Izvor: Faktor