Više od 2.000 dijaliznih pacijenata u Federaciji, zbog skoro svakodnevne obaveze boravka u bolničkim uslovima i oslabljenog imunog sistema, među najranjivijim su kategorijama. Stanje u dijaliznim centrima posljednjih godina nešto je bolje za razliku od ranije, no zbog loše kadrovske situacije, zastarjele opreme i ograničenih kapaciteta u pojedinim centrima, još je daleko od zadovoljavajućeg. Pacijenti sa područja Srednjobosanskog kantona uskoro bi mogli dobiti bolje uslove boravka.
Prizemne prostorije travničke bolnice godinama su skoro pa drugi dom za pacijente na dijalizi iz svih općina SBK. Otvorenjem centra u Bugojnu stanje se donekle popravilo, no i dalje blizu 60 pacijenata, raspoređenih u dvije smjene, svaki drugi dan po 4 sata je na aparatima. Među njima i Amir Pajić, koji je, tri i pol godine od transplantacije, ponovo na dijalizi: „Normalno da će nam puno značiti nova dijaliza, novo sve, ali da nam je raditi transplantacije. Također, u pitanju su doktori, nemamo doktora“.
O pacijentima na hemodijalizi u travničkoj bolnici brine jedanaest medicinskih sestara i tehničara, uz interniste bolnice, dok spacijalistu nefrologa Srednjobosanski kanton nema. U posljednje dvije godine, zahvaljujući donacijama, 12 zastarjelih dijaliznih aparata zamijenjeno je novima. I problem starih prizemnih prostorija, u kojima provode veliki dio svog vremena, uskoro bi mogao biti prošlost.
„Trenutno su to podrumske prostorije u prizemlju i one su adaptirane za potrebe hemodijalize. One su prošle neke interne i eksterne kontrole – nisu humane, ali zadovoljavaju mikrobiološke standarde. Ministarstvo i Vlada SBK su krenuli u javno-privatni partnerski projekat, gdje će to biti puno humanije, gdje će biti hemodijaliza savremena, moderna“, istakao je dr. Đemil Hrnjić, internista u JU Bolnica Travnik.
Prema najavama uprave, novi bi centar pacijenti mogli dobiti već u narednoj godini. U projekt finansiran iz sredstava federalne te dijelom kantonalne vlade, uz nedostajuću aparaturu, biće uloženo blizu dva miliona maraka.
„To je naš prvi, veliki projekat, poslije zgrade koju radimo za magnetnu rezonancu. Ciljano smo išli prema toj kategoriji ljudi, jeroni možda najviše provode vremena u bolnici od svih pacijanata. Ja sam optimista i smatram da bi negdje do proljeća to trabalo biti završeno“, kazao je Adnan Šatrović, direktor JU Bolnica Travnik.
Otvaranjem novog dijaliznog centra, u Travnik bi trebali doći i novi aparati, očekuje Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH: „Nadam se i da ćemo malo poraditi na kadrovskoj strukturi u smislu da pacijenti imaju i liječnika na dijalizi tako da im bude bolje“.
Kvalitetna dijaliza preduslov je dugovječnosti, te potencijalnih transplantacija, što je u konačnici i krajnji cilj, poručuju iz udruženja. Što bi uz programe prevencije hronične bubrežne bolesti, dugoročno značilo manji broj pacijenata, ali i uštedu sistemu.
federalna.ba
